Tako su se devizne rezerve u hrvatskoj središnjoj banci i relativno povećale, sa protuvrijednosti 4,6 na 7,2 mjeseci uvoza robe i usluga, te dostigle i gotovo punu protuvrijednost dospjelih otplatna glavnice i kamata na vanjski dug! Kao takve, danas, mjesec i po prije hrvatskog ulaska u Europsku uniju, predstavljaju najeuropskije lice ovdašnje ekonomije i financija, unatoč tome što im u pozadini stoje mnogobrojna naličja za krajnju paniku. 

  Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, bruto međunarodne rezerve povećane su u prvom tromjesečju još za 146 milijuna eura, pa od početka travnja iznose 11,3 milijarde eura. Većina iznosa tog novog porasta potječe od državnog zaduživanja na inozemnom tržištu, nakon kojeg je HNB od Ministarstva financija otkupila iznos od 93,2 milijuna eura. Rekordnu visinu te su rezerve ostvarile u travnju 2012. godine, kada su načas iznosile čak 12,5 milijardi eura, ali bila je to i druga godina za redom, kako su otplate vanjskog duga dosegnule rekordnu razinu. 

   I tako, dok je tijekom ovdašnje velike depresije – koja traje od kasne jeseni 2008., s visokom vjerojatnošću da će se u 2013. dodatno produbiti (Europska komisija predviđa pad BDP-a u Hrvatskoj još za jedan posto), a vanjski dug ostao na previsokoj razini od oko 45 milijardi eura (ipak kako-tako zakočen, bez tendencije rasta) – sigurnosne su međunarodne rezerve u HNB-u ostale na čudotvorno visokom pragu. Uostalom, u prošlih pet i po mjeseci HNB je samo jednom posegnula za intervencijom na deviznom tržištu iz svojih rezervi, kada je 12. travnja prodala bankama iznos od 214,9 milijuna eura, da bi zaustavila uobičajeno zimsko-ranoproljetno klizanje tečaja preko crte od 7,6 kuna za jedan euro. 

  Nakon što 1. srpnja Hrvatska uđe u Europsku uniju, HNB će – kako uporno tvrdi i njezin novi guverner, dr. Boris Vujčić, nastaviti s politikom monetarne stabilnosti, koja uključuje stabilan tečaj, nisku inflaciju i visoke devizne rezerve.