UVODNIK

Državna intervencija tek je počela

Branko Podgornik

Foto REUTERS

Foto REUTERS

Kriza je tek počela, a MMF je već pokrenuo inicijativu za masovno opraštanje dugova državama, počevši od najsiromašnijih

placeholder


Ovog tjedna dužnosnici 189 zemalja članica Međunarodnog monetarnog fonda, pa i Hrvatske, neće putovati u Washington na godišnje zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Sastanci će se zbog korone održati putem videa. Ipak, vodstvo MMF-a ne drži ih u neizvjesnosti, jer im je glavne poruke već odaslalo prošlog tjedna. A one su dramatične.


Za utjehu, MMF je najavio da će ublažiti svoju prognozu ekonomskog potonuća u ovoj godini. Stanje u drugom i trećem tromjesečju ipak je bilo bolje od očekivanja, pa će gospodarski pad u 2020. biti manji od 4,9 posto, koliko je prognozirao u lipnju. Međutim, izvršna direktorica Fonda Kristalina Georgieva odmah je dodala i lošu vijest. Izvlačenje gospodarstva iz jame u koju je palo bit će teško i potrajati godinama, s mogućnošću ponovnog posrtanja. »Bit će to dugo uspinjanje«, rekla je Georgieva.


Korona je izazvala najveću krizu nakon Velike depresije iz 1929. godine i već ostavila teške posljedice, jer su mnoge tvrtke i radna mjesta već zatvoreni. Najgore tek slijedi. Iz istupa dužnosnika Fonda jasno je da će mjere protiv krize morati biti nezapamćeno snažne, kako bi se šteta smanjila i kako bi se gospodarstva, države i narodi prilagodili novim okolnostima. Za početak, Georgieva je pozvala države da ne prestanu iz proračuna spašavati gospodarstvo. Ako tu pomoć prekinu prerano, moglo bi doći do »masovnih bankrota i masovne nezaposlenosti«, upozorila je.




Iako su vlasti diljem svijeta već bacile gospodarstvu pojas za spašavanje vrijedan oko 12.000 milijardi dolara, dužnosnici Fonda misle da to ni približno neće biti dovoljno. Pozvali su zemlje na nastavak državne intervencije u gospodarstvo – nezapamćene od Velike depresije i Drugog svjetskog rata.
Budući da privatne firme u krizi odustaju od investiranja, Fond očekuje da će njihovu inicijativu nadomjestiti države putem proračuna.


U Fiskalnom monitoru MMF-a stručnjaci sugeriraju kratkoročne i dugoročne projekte. Kratkoročno, vladama predlažu golema ulaganja u obnovu »oronule« prometne infrastrukture, poput cesta i mostova, usporedno s većim ulaganjima u zdravstvo radi borbe protiv korone. Cilj je tih investicija, kažu, otvoriti milijune radnih mjesta za one koji ostaju bez njih. U duljem razdoblju, prema stručnjacima Fonda, potrebne su opsežne državne investicije u digitalnu infrastrukturu i tehnologiju radi bržeg prelaska zemalja na zeleno gospodarstvo, kako bi se zauzdale klimatske promjene. Ti javni projekti ohrabrit će i privatni sektor da pokrene ulaganja i otvara radna mjesta.


Naravno, države mogu silan novac potreban za gospodarstvo namaknuti samo povećanim zaduživanjem. Pritom, bogate i snažne zemlje mogu sebi priuštiti daleko više dugova od malih i slabih, pa MMF od velikih očekuje i veći doprinos u izvlačenju svjetskoga gospodarstva iz blata. Sve će to izazvati eksploziju javnih dugova u svijetu, koji će do kraja godine skočiti na prosječnih 100 posto BDP-a. Ipak, Fond smatra da je sada najvažnije spašavati ekonomiju, a o dugovima će se misliti kasnije.


Mnogi se opravdano pitaju neće li eksplozija javnih dugova za koju godinu prouzročiti bankrote država te povući za sobom novu financijsku i gospodarsku krizu u svijetu. MMF i na to ima spreman odgovor, zajedno sa Svjetskom bankom. Bogatiji trebaju pomoći siromašnijima te im oprostiti barem dio kredita. »U nekim slučajevima, bit će potrebna globalna koordinacija za restrukturiranje javnog duga, s punim sudjelovanjem javnih i privatnih kreditora«, najavljuje Georgieva.


Ukratko, kriza je tek počela, a MMF je već pokrenuo inicijativu za masovno opraštanje dugova državama, počevši od najsiromašnijih. Takve inicijative javljaju se već nekoliko desetljeća, ali nisu dosad prolazile zbog otpora kreditora. Očito, nevolje u svijetu gomilaju se takvom brzinom da sutra postaje moguće ono što je jučer bilo nezamislivo.