Sve se vrti oko nove vlade. Naravno i ovaj šokantni manevar Kreše Beljaka koji je iz više razloga, ali najviše zato da si spasi predsjedničko mjesto u HSS-u, na Predsjedništvu stranke odlučio da prvih 100 dana podrži vladu Andreja Plenkovića. To je najvažnijih 100 dana i ta potpora uključuje i glasanje o državnom proračunu, a poslije tih 100 dana HSS sigurno više neće biti najljuća oporba.

Još ove nedjelje Beljak je odbijao Plenkovićev poziv da im se priključi a sad će on i četvero HSS-ovih zastupnika dati podršku HDZ-u bez protuusluge.

U moralnom smislu za ovaj Beljakov potez i potez članova Predsjedništva nema opravdanja. Ali je lukav i nije jednoznačan. Njegova bitna posljedica bit će i ta što Mostove akcije sada i te kako padaju. Još samo malo, još da netko priskoči pa Most Plenkovićevoj vladi neće biti niti potreban. Odnosno, bit će oni Plenkoviću dobrodošli, ali neće moći ucjenjivati kako su navikli i zahtijevati fotelje, onako kako su navikli. Mogao bi to biti sedmi pečat za sedam Mostovih ultimativnih zahtjeva.

U vezi formiranja nove vlade vodi se i bitka ili-ili, ili za modernu ili za nazadnu, crkvenu, konzervativnu Hrvatsku. Nekolicina HDZ-ovih zastupnika karamarkovski izrazitih nacionalista i povijesnih revizionista na čelu sa Zlatkom Hasanbegovićem, dobili su dosta visok broj preferencijalnih glasova i sada oni mašu s tim, tražeći od Plenkovića i od ‘novog HDZ-a’ visoke pozicije inače će malo-pomalo, ili čak naglo, početi raditi kraval u stranci.

Jako je dobro poznato, jer je to Hasanbegović ne samo jednom rekao, da on „nije našao niti jednog birača HDZ-a“ koji nije za to da on ostane ministar kulture. Ali, neka se javi onaj tko je našao makar jednog glasača SDP-a koji bi volio da Hasanbegović ostane ministar.

I Miro Kovač smatra da su glasači HDZ-a zapravo odlučili da bi on osobno trebao ostati ministar vanjskih poslova.

Ta priča o tome da bi oni koji su dobili dosta velik broj preferencijalnih glasova trebali ostati ministri je iznimno bedasta i nikako ne drži vodu, ali je u ovom trenutku najdostupniji način pritiska na Plenkovića da HDZ-ovu (krajnju) desnicu drži u prvom planu.

Zašto je ta priča o top-listi i novoj vladi jako bedasta? Dvadeset i troje ljudi koji su dobili najviši broj preferencijalnih glasova su redom: 1. Zoran Milanović -42.265 (SDP), 2. Andrej Plenković – 33.265 (HDZ), 3. Damir Krstičević – 32.573 (HDZ), 4. Boris Lalovac – 20.915 (SDP), 5. Siniša Hajdaš Dončić – 20.904 (SDP), 6. Milanka Opačić – 20.677 (SDP), 7. Božo Petrov – 19.481 (Most), 8. Ranko Ostojić – 19.449 (SDP), 9. Zdravko Marić – 18.405 (HDZ), 10. Anka Mrak Taritaš – 16.335 (HNS), 11. Milorad Pupovac – 16.166 (SDSS), 12. Goran Marić – 15.805 (HDZ), 13. Matija Posavec – 14.835 (HNS), 14. Milan Kujundžić – 14.008 (HDZ), 15. Gordan Maras – 13.339 (SDP), 16. Boris Miletić – 13.187 (IDS), 17. Željko Jovanović . 12.937 (SDP), 18. Davor Ivo Stier – 12.845 (HDZ), 19. Miro Kovač – 12.751 (HDZ), 20. Milorad Batinić – 12.535 (HNS), 21. Peđa Grbin – 12.442 (SDP), 22. Krešo Beljak – 11.992 (HSS), 23. Zlatko Hasanbegović – 11.898 (HDZ).

Iz ove liste bi bilo lako zaključiti da bi onda valjda Milanović trebao biti premijer, a nova vlada sastavljena od predstavnika Narodne koalicije. A kad gledamo tko je na toj listi iz HDZ-a, onda vidimo da su najviše dobili Plenković, Krstičević, Zdravko Marić, itd., dakle, ‘umivena lica’ HDZ-a.

Ako Plenković doista misli ojačati politički mainstream i ako mu je cilj da nema ekstremizma u HDZ-u kako je to rekao njemačkoj televiziji ARD, onda mu je centristička pozicija HSS-a najprihvatljivija i s ovim neslućenim dobitkom, Plenković se može lakše pozicionirati prema vlastitoj desnici i prema Mostu – koji se međusobno jako dobro slažu i, jasno, ni jedni ni drugi nikako ne bi željeli i nekog srpskog manjinca u Vladi.

Nesudjelovanje Hasanbegovića u Vladi je civilizacijsko pitanje. Ali, osim toga treba očekivati jednu posve novu Vladu u kojoj će od bivših HDZ-ovih ministara ostati Zdravko Marić, Oleg Butković i Tomislav Tolušić, možda čak nitko više. Od Mostovih bi ministara to zaslužili Dubravka Jurlina Alibegović i Slaven Dobrović a za Božu Petrova je svejedno jer kao potpredsjednik Vlade ionako nije imao zaduženja.