Najnovija preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se treću dozu cjepiva može primiti već nakon tri mjeseca – a ne nakon pola godine, kakva je dosad bila praksa – pokazuje da se znanstvenici i zdravstvene vlasti u mukotrpnoj borbi protiv korone neprekidno prilagođavaju novim spoznajama.
Ta je preporuka donesena na temelju mišljenja Europske medicinske agencije koja je promijenila upute suočavajući se sa snažnim valom korone u Europi, gdje je varijanta delta zasad prevladavajuća. Očito je kako je preporuka donesena i zato da bi se pokušalo doskočiti novoj varijanti – omikronu, koji se širi znatno brže od postojećih, iako još postoje dvojbe o tome koliko tešku bolest izaziva. Prema procjenama zdravstvene agencije Ujedinjene Kraljevine, brzošireći omikron mogao bi u toj zemlji prouzročiti 50 posto svih zaraza koronom već tijekom ovoga tjedna.

O omikronu dolaze nepovoljne vijesti, ali i one koje ublažavaju strahove. Loše je to što dvije doze cjepiva slabo pomažu kad je riječ o borbi protiv novih mutacija virusa. To je pokazala i studija objavljena u Izraelu potkraj prošlog tjedna, prema kojoj dvije doze (Pfizera) ljude gotovo uopće ne štite od bolesti izazvane omikronom. Naime, dvije su doze 40 puta manje učinkovite protiv omikrona, nego protiv delte – što nije optimističan podatak.

Međutim, povoljna je okolnost da se kod ljudi cijepljenih »booster« dozom Pfizera čak stotinu puta pojačava zaštita od omikrona u usporedbi s onima cijepljenima s dvjema dozama, prema izraelskim stručnjacima. Drugim riječima, cjepiva ostaju učinkovita ako se upotpune trećom dozom.
To se poklapa s nalazima britanske zdravstvene agencije koja je nakon istraživanja na 581 osobi objavila potkraj prošlog tjedna da treća doza Pfizera daje 70 do 75 posto zaštite od »blažih oblika« bolesti izazvane omikronom, čak i kod onih koji su se prije toga cijepili Astra-Zenecom. To je manje u odnosu na 90-postotnu zaštitu koju treća doza omogućuje protiv simptoma bolesti prouzročenih deltom, ali je i dalje jako visok postotak.

Tako se neizvjesnost zbog pojave omikrona djelomice smanjuje, ali državne vlasti ne sjede prekriženih ruku i reagiraju sukladno stanju u vlastitoj zemlji. Velika Britanija, koja je ljetos ukinula zaštitne mjere protiv korone, priprema se za njihov djelomični povratak – za nošenje zaštitnih maski u javnom prijevozu, za COVID-potvrde kao uvjet za sudjelovanje u masovnim okupljanjima i slično. Austrija djelomično ublažava ograničenje kretanja za cijepljene građane, ali od veljače najavljuje obveznu vakcinaciju za gotovo sve stanovnike, što podupire većina stranaka u parlamentu, osim krajnje desne Slobodarske partije.

Na vijest da cijepljenje pomaže i u borbi protiv najnovije varijante korone, prošlog su tjedna skočile burze dionica u svijetu, što slikovito izražava očekivanje da omikron ipak neće previše pokvariti razvoj događaja u svjetskom gospodarstvu idućih mjeseci. Nepovoljna je vijest da se oporavlja i cijena nafte, koja je nadoknadila polovinu pada nakon pojave omikrona, a kreće se oko 75 dolara po barelu.
Ohrabrujuće su i informacije da se razvijaju lijekovi protiv korone, što će pomoći oboljelima od COVID-19.

Kineski su znanstvenici objavili da su pronašli antitijelo koje djeluje protiv svih oblika korone, neovisno o njezinim mutacijama, što je također dobar nagovještaj. Kako god bilo, borba ljudi protiv korone nije završena i nitko sa sigurnošću ne zna koliko će još dugo trajati. Ona sve više sliči na igru mačke i miša. Čim se nađe zaštita protiv jednog oblika korone, izbije neka mutacija, a može se pojaviti i novi virus – što pokazuje koliko je važna suradnja znanstvenika i država na svjetskoj razini.
Korona iznenađuje sve, uključujući znanstvenike i regulatore koji su prošlog tjedna skratili rok za primanje »boostera« nakon dviju doza cjepiva. U svemu tome dobra je vijest da cijepljenje ostaje najbolja zaštita koju imamo – i protiv omikrona.