Uzalud središnje banke uvjeravaju nevjerne Tome da uvođenje digitalnog eura, koje bi trebalo početi najranije 2028. godine, a izgleda da neće prije 2029., ne znači nikakvo ukidanje gotovine jer je uvođenje digitalne valute teoretičarima zavjere i dalje najbolja moguća potvrda svih eshatoloških najava o kraju svijeta i »posljednjim vremenima«. Uvođenjem digitalnog eura nećemo dobiti nikakav »Žig zvijeri« niti će nam netko posred čela utisnuti tri šestice, u što je uvjerena generacija koja se školuje preko YouTubea, raznih podcasta i opskurnih portala. Uzalud je i Hrvatska narodna banka krajem kolovoza, a zbog iznimnog interesa javnosti, objavila posebno priopćenje u kojemu je navela sve moguće argumente koji idu u prilog tome da će uvođenje eura još više zaštititi našu privatnost, da ćemo direktno od središnje banke dobivati novac na digitalne novčanike, a ne nečiji »privatni« koji nam sada banke plasiraju na račune, i da će korištenje eura ovisiti o nama samima, a trgovci će ga morati prihvatiti ako se odlučimo na takav način platiti robu ili uslugu. Ali, sve je bilo uzalud: digitalni euro za teoretičare zavjere je i dalje uvod u novi svjetski poredak u kojemu će država nadzirati našu privatnost i potrošnju i ako budemo zločesti, blokirati nam račune da ne možemo kupovati hranu. Da se digitalni euro ne uvodi kako bi se iz optjecaja istisnule papirnate novčanice i kovanice, najbolje govore rezultati istraživanja o platnim navikama potrošača eurozone koje je pokazalo da je potražnja za gotovim novcem i dalje jaka u svim dobnim skupinama te da Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti, što je pak natjeralo Europsku komisiju i Europsku središnju banku da rade na strategijama zaštite gotovog novca.

Protivnici uvođenja eura, međutim, imaju jedan as u rukavu, a to je slučaj kanadskih kamiondžija koji stalno ističu kao primjer svijeta budućnosti u kojemu će vlade blokirati račune građanima kad hoće, baš kao što je kanadska vlada blokirala račune vozačima kamiona zbog sindikalnog prosvjeda. Riječ je o zaista ružnom postupku kojim se ovo malo demokracija koliko ih ima na svijetu ne mogu ponositi, no središnji bankari pri tom upozoravaju da kamiondžijama nije blokiran digitalni novac, nego tekući računi, i naglašavaju da digitalni euro vladama neće dati nikakave nove ovlasti, a kamoli one kojima bi mogle nadzirati kako i koliko trošimo. Pri tom treba istaknuti da digitalni novac – koji nije isto što i digitalni euro, a koji teoretičari zavjere već smatraju biblijskim zlom najavljenim u Otkrivenju – koristimo svaki put kad plaćamo karticom ili pametnim telefonom. A od Antikrista i jahača apokalipse ni traga ni glasa.

Šalu na stranu, uvođenje digitalnog eura je, naime, postala nužnost jer će se njime Europska unija othrvati prevelikoj dominaciji američkog dolara. Nekadašnji guverner HNB-a Marko Škreb kaže da nije riječ ni o kakvom eksperimentu Europske središnje banke, nego o obrani europskog suvereniteta. Gotovo sve transakcije putem kartica u svijetu kontroliraju dvije američke kompanije, a američka vlada istodobno itekako podržava kriptovalute vezane u dolar tako da Europska unija jednostavno nie imala izbora nego uzvratiti europskom digitalnom valutom. I tu bi trebala dobiti podršku svih nas.

Nadajmo se samo da ova inicijativa neće završiti kao ona o osnivanju europske rejting agencije, koje se više nitko i ne sjeća. Podsjetimo, tijekom svjetske ekonomske krize, koja je 2008. počela u SAD-u pa se prelila na EU, jedine tri rejting agencije na svijetu bile su američke (i još su) i snižavale su kreditne rejtinge europskim državama kako su htjele, što je razljutilo Europsku komisiju pa je Jose Manuel Barosso najavio osnivanje europske rejting agencije jer nam je bilo dosta američkog ocjenjivanja europskog rejtinga. Zanimljivo je da je u isto vrijeme i hrvatski ministar financija Ivan Šuker najavio mogućnost da Fina postane hrvatska rejting agencija. No, i europska i hrvatska inicijativa su ostale samo na najavama, i danas ih više nitko ni ne spominje.