Oružane snage Republike Hrvatske kroz proteklo desetljeće često su bile čisti servis za uhljebljivanje poznanika, prijatelja i rodbine. Pored toga, kad god je nekom lokalnom šerifu zaškripilo s kakvim komunalnim problemom, nije bilo problema, vojska će uletjeti. Zakrpavanje rupa, prijevoz ekskurzija, udomljavanje sportskih društava u vojnim objektima, sve može, ljudi smo dogovorit ćemo se. Nekako paralelno se tu i tamo ponešto nabavilo za samu vojsku, pa nije bilo previše kuknjave. 

   Onda je Mladen Bajić, čovjek s najvećom ladicom u Hrvatskoj, iz nje izvukao jedan spis koji je čekao pogodan politički trenutak. Nabava kamiona, posao koji je odradio tadašnji ministar Berislav Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić, došla je na dnevni red. Postupak koji je najžešće gurao Stjepan Mesić još uvijek nije pravomoćno završen, ali je ostavio tešku situaciju u Ministarstvu obrane. Nitko više nije imao hrabrosti provoditi opsežnije nabave, jer su se uplašili da bi i oni mogli doći na Bajićev nišan. Sve je stalo. Gotovo petogodišnji kukavičluk administracije doveo je vojsku u derutno stanje. 

  Nekako paralelno, u isto vrijeme, obavljala se nabava koja za sada nikome u Hrvatskoj, formalno bar, nije bila zanimljiva. Iako je ostatku Europe baš ona najintrigantnija. Za gotovo dvije milijarde kuna nabavljeno je 126 oklopnih vozila »Patria« od Finske. Finski istražitelji gotovo od prvog dana ispituju je li bilo tu kakvih mutnih poslova, tražili su od hrvatskih službi i pravnu pomoć, no ovdje nikome iz pravosuđa to nije bilo zanimljivo. Na Balkanu smo se pravili Englezima. 

   Međutim, Finci su posao obavili do kraja, početkom sljedećeg mjeseca slijede i optužnice za prodaju oklopnjaka Hrvatskoj. Onda se više niti domaće pravosuđe neće moći izvrdavati, pogotovo jer ćemo biti u Europskoj uniji, lako s hladnog sjevera pošalju uhidbene naloge. Patria je kupovana nakon 2002. godine, optuženi se neće moći izvrdavati kao Josip Perković. 

  Ovime će ispasti kako još jednom drugi moraju rješavati naše probleme. Zar je zbilja normalno da nikome iz policije, tužiteljstva ili pravosuđa nije niti jednom palo na pamet provest samostalnu istragu u Hrvatskoj? Potrošenih dvije milijarde kuna proračunskih sredstava – puka tričarija. Nas to ne zanima, neka se Finci time bave. A prava je istina kako je spis još jednom pospremljen u ladicu. Jer, prejaka su imena tu upletena, nije politički oportuno ulaziti u slučaj. Mesić, Šuker, Cvrtila, Rončević samo su neka od prezimena koja se spominju u istrazi. Lakše je pustiti Fince da se bave prljavim poslovima. 

   I dok pravosudni organi sizifovskom upornošću čekaju da Finska kaže nešto, vojska je, kako bi nekadašnji premijer kazao, u banani. Nabave su u cajtnotima, kamiona za prijevoz snaga nema, fali ponegdje i rezervnih djelova. Nova administracija koja je došla s koalicijskom vlasti zbilja se trebala baviti svime i svačime. A pritom su im masovno ispadali kosturi iz ormara. Ili u hrvatskoj verziji, skupocjeni oklopnjaci iz ormara. Sljedeći na potezu su Finci, odbrojavanje traje.