Novoj riječkoj vlasti bilo je potrebno nekoliko mjeseci kako bi potvrdila ono što je dobila na zadnjim lokalnim izborima krajem 2025. godine. Na kojima je Iva Rinčić kao nezavisna kandidatkinja pomela SDP-ovu kandidatkinju u utrci za gradonačelnicu Sandru Krpan, a u drugom krugu i iz SDP-a izbačenog Marka Filipovića. Koalicija šest stranaka koja ju je podržala, Akcija mladih, Alternativa 101, Centar, Fokus, HSU i Unija Kvarnera, bila je relativan izborni pobjednik na izborima za gradski parlament, osvojivši 11 vijećničkih mandata. U tih nekoliko postizbornih mjeseci kuburilo se s konstituiranjem Gradskog vijeća, a postizborno je gradonačelnica Rinčić cementirala izvršnu vlast i većinu u Gradskom vijeću neformalnom koalicijom s Mostom i nezavisnim vijećnicima koji su u lokalni parlament izabrani s nezavisne liste Marka Filipovića. U dodatnim izborima njima se priključio i gradski vijećnik iz redova talijanske nacionalne manjine Enea Dessardo.

Prvi pravi test lojalnosti bilo je prihvaćanje dviju odluka koje se i te kako tiču života, točnije novčanika građana Rijeke. Najprije je Gradsko vijeće prihvatilo izmjene stopa poreza na dohodak kojima je Rijeka postala grad s najmanjim poreznim stopama među velikim gradovima. Lokalna porezna reforma napravljena je tako da će najveći broj poreznih obveznika dobiti malo, onima s najvećim plaćama ostat će najviše, a gradski proračun ostaje dugoročno bez oko devet milijuna eura godišnje. Centrističko-liberalna koalicija uz podršku desnog Mosta, i glasa vijećnika talijanske nacionalne manjine, podržala je prijedlog. Na taj način ispunjeno je izborno obećanje, a prvi test je položen. Iako je riječ o lakšem testu jer je prihvaćena odluka koja kao svima daje, a gubitak proračunskih devet milijuna eura je ionako nešto što se građane kao izravno ne tiče. Stabilnost vladajuće koalicije koja podržava riječku gradsku vlast puno je više bila u iskušenju kada se u riječkom parlamentu glasalo o poskupljenju usluga Čistoće za 70 posto. Poskupljenje je prošlo, kao što je prošao i proračun za 2026. godinu.

Gradonačelnica Iva Rinčić odradila je najteži dio posla u prvih šest mjeseci nakon preuzimanja vlasti i trasirala je relativno ravan put za sve ono što je čeka u 2026. I pri tom ne treba strahovati od velike kritike riječke oporbe budući da je ona, osim časnih izuzetaka, uglavnom eutanazirana. Iz mjeseca u mjesec dokazuje to riječki SDP koji je raspušten i čije se djelovanje svodi uglavnom na pojedinačne upise na društvenim mrežama. I to uglavnom kada je riječ o ideološkim temama koje svako toliko rasplamsaju strasti u riječkoj javnosti. Kao što je bio slučaj s prosvjednim maršom protiv fašizma ili odobravanjem Thompsonovog koncerta u Dvorani mladosti. I u jednom i u drugom slučaju gradonačelnica Rinčić zauzela je stav sukladno političkoj pozicioniranosti i nje i stranaka koje je podržavaju.

I zbog toga se ne treba čuditi da gotovo bez problema i previše političke kritike gradonačelnica Rinčić prihvati odluku o ukidanju subvencija riječkim knjižarama. Da je riječ o lošoj odluci, jedino su javno upozorili gradski vijećnici Možemo!. Prije prihvaćanja te odluke riječka vlast nije razgovarala s predstavnicima tvrtki koje imaju knjižare, što je riječki privilegij, u centru grada. Knjižare i izdavači teško da mogu funkcionirati na tržišnoj osnovi, a je li to tako u riječkom slučaju, pokazat će vrijeme. Trenutno s takvom odlukom javnost ne razbija previše glavu, a odluka svjedoči da je prihvaćena bez konzultacije sa strankama koje podržavaju riječku izvršnu vlast. Strankama koje su većinom u političkom centru i zalažu se za provođenje liberalnih politika. Bez jasne alternative takvom političkom konceptu, a trenutno je nema, gradonačelnica Rinčić mirno će broditi kroz 2026. godinu. A hoće li netko ili nešto ispasti s tog broda, pokazat će vrijeme. Jednom od zadnjih odluka u prošloj godini, a riječ je o ukidanju subvencija za zakup gradskih poslovnih prostora, ugroženo je poslovanje riječkih knjižara. Jedna od njih smještena je u prostoru Karoline Riječke. Koja je godinama bila prazna i ruglo na Korzu nakon što je Grad Rijeka završio u sporu s tvrtkom Mirka Pavičića koja je izlicitirani gradski prostor davala u podzakup i zarađivala na razlici cijene. Možda je liberalnoj logici i zakonu tržišta važnije oko 100.000 eura u proračunu na godišnjoj razini od činjenice da Rijeka ima šest knjižara u centru grada. No, i to su promjene za koje su građani glasali.