Vladini dužnosnici pohvalili su se prošlog vikenda činjenicom da je agencija Fitch zadržala kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini (BBB) s pozitivnim izgledima, što potvrđuje da država ima sve bolji status u očima zajmodavaca. Premijer Andrej Plenković je rekao kako to pokazuje da je Hrvatska na dobrom putu, dok je ministar financija Zdravko Marić dodao da će ulaskom u eurozonu Hrvatska zasigurno još i povećati svoj rejting.

Međutim, Vladini su dužnosnici prešutjeli drugu činjenicu – da taj učvršćeni kreditni rejting Hrvatskoj sve manje koristi. Smisao jačanja kreditnog rejtinga svake države jest da ona smanji kamate na posuđeni novac. Države nastoje sređivanjem gospodarstva i javnih financija uvjeriti vjerovnike kako se ne trebaju bojati da im krediti neće biti vraćeni. Što su u tome uspješnije, kamate na zaduživanje u pravilu su niže.

Tako je to u teoriji, ali u stvarnosti to više ne vrijedi. Iako Vlada godinama poboljšava kreditni rejting države, kamate Hrvatskoj naglo su počele rasti, što je paradoksalna stvar. Prema dnevnim izvještajima Privredne banke Zagreb, kamate (prinosi) na hrvatske državne obveznice u eurima, izdane na rok od deset godina, iznosile su 6. svibnja prošle godine 1,05 posto. Na isti dan ove godine skočile su tri puta, na 3,15 posto.

Istina, kamate su skočile i ostalim državama, nekima čak i više nego Hrvatskoj. Primjerice, Češka za desetogodišnje državne obveznice mora platiti 4,5 posto. Grčka sada plaća 3,45 posto, Italija 3, Slovenija i Španjolska oko 2, Francuska oko 1,5 posto, a Njemačka 1 posto. Čak i Sjedinjenim Državama kamate na 10-godišnje obveznice u 12 mjeseci su se udvostručile i iznose 3,1 posto, prema portalu Trading Economics.

Sve je to posljedica ovogodišnjeg preokreta u politici centralnih banaka u svijetu. Visinu kamata na dugove, naime, ne određuju samo kreditni rejtinzi zemalja i kreditori, nego ponajprije državne tiskare novca. A vodeće centralne banke, na čelu s američkom, naglo su počele povećavati kamatnu stopu želeći obuzdati sve višu inflaciju. Sličan potez, iako opreznije, priprema i Europska središnja banka koja je čak deset godina držala kamate ispod nule.

To što su ključne centralne banke više od jednog desetljeća nemilice tiskale novac i rezale kamate, imalo je svoju logiku. Željele su tako pomoći oporavku gospodarstva nakon krize iz 2008. te olakšati državama teret dugova. Koliko su u tome uspjele, drugo je pitanje. Činjenica jest da su kamate na kredite u posljednjih desetak godina pale na najniže razine u povijesti, a nerijetko su bile i negativne.

To je stvorilo još jednu paradoksalnu situaciju posvuda, pa i u Hrvatskoj. Kreditni rejting naše zemlje prije desetak godina pao je »u smeće«, a kamate na zaduživanje državi su početkom 2012. preskočile 8 posto. Međutim, iako je hrvatsko gospodarstvo tada palo u još jednu recesiju, a javne su se financije pogoršale, kamate državi naglo su počele padati. Tome je pridonijela Europska centralna banka koja je u to doba pokrenula »tiskaru novca«, poplavivši tržište dodatnim količinama eura, što je uz pad kamata dovelo i do pojeftinjenja kapitala, odnosno kredita.

Sada se događa obrnuto. Iako se gospodarstvo oporavilo od pandemije, a Vlada poboljšava stanje javnih financija te učvršćuje kreditni rejting države, zaduživanje Hrvatske naglo poskupljuje jer su vodeće centralne banke okrenule ploču i podižu temeljnu kamatnu stopu. To znači da će Vlada ove godine vjerojatno morati izdvojiti nekoliko milijardi kuna više za vraćanje dugova koji iznose gotovo 80 posto hrvatskog BDP-a. Bankari najavljuju da će do kraja godine početi povećavati kamate i na kredite poduzećima i građanima.

Netko se može pitati: što ti vrijedi poboljšani kreditni rejting države ako moraš za dugove plaćati više nego prije? Jesu li napori Vlade otišli u vjetar? Teško je reći. Za utjehu, ako to nekome nešto znači – da Vlada nije poboljšavala kreditni rejting, kamate državi sada bi rasle još i više.