Transatlantski odnosi ostaju u fokusu naših razgovora – tako otprilike u diplomatskom diskursu glasi akcija koju su pokrenuli europski čelnici koji se pokušavaju zaštititi i međusobno poduprijeti pod udarom američke administracije i nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da, vjerojatno u koordinaciji s Kremljom, umanji utjecaj Europske unije na rasplet oko Ukrajine i postizanje pravednog mirovnog sporazuma. I hrvatski premijer Andrej Plenković sudjeluje u cijeloj ovoj akciji borbe za Europu, svojim dolaskom u Pariz jučer, te Berlin danas, gdje se sastaje najprije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i potom njemačkim kacelarom Friedrichom Merzom – dvojicom glavnih aktera za zaštitu postojeće Europske unije. Unija je, čini se, još jedina brana na putu udruživanja dvojice silnika, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, koji više i ne skrivaju da priželjkuju scenarij kidanja Europe i njezina stavljanja pod kontrolu »istoka i zapada«.

Sama činjenica da je Trumpov trbuhozborac Elon Musk na svojoj mreži X napisao: »EU treba ukinuti, a suverenitet vratiti pojedinim zemljama kako bi vlade mogle bolje predstavljati svoj narod«, te da mu je odmah potom podršku javno dao bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i na Muskovu objavu komentirao: »Upravo tako« – govori sve. Naravno, Musk je samo ogledalo Washingtona, a ima i osobne interese da tako govori jer je Europska komisija upravo ovog tjedna izrekla novčanu kaznu od 120 milijuna eura platformi X zbog kršenja obveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA). Ovo nije prvi javni sukob između Muska i Europske unije – milijarder je ranije kritizirao proces izbora predsjednika Europske komisije, nazivajući ga »nedemokratskim«. No, odluku o novčanoj kazni oštro su kritizirali i visoki američki dužnosnici, koji su postupke Europske komisije usporedili s »cenzurom« – iz svega je jasno da Musk najčešće samo biva Trumpov oroz koji prvi kukurikne, a onda službena američka politika nastavi upravo tim istim smjerom. A tome jasno svjedočimo ovih dana. Izgleda da SAD više nije najveći saveznik Europske unije, a ako nisi prijatelj – jesi li neprijatelj?!

Skandalozno je pritom što si američka politika dopušta, a to je izravno miješanje u politiku EU-a, tvrdnjama State Departmenta o tome kako su europske vlade »previše popustljive prema migrantima«. Tu teoriju kao papagaji ponavljaju i razni desničari u Europskom parlamentu, pa čak i neki hrvatski eurozastupnici, a svodi se na to da europska administracija kroz svoju otvorenost granica dopušta masovno naseljavanje islamskog stanovništva, sve s ciljem da se promijeni struktura stanovništva u EU-u i uništi demokratsko lice Europe. To je, naravno, nevjerojatna zamjena teza i uz to nezapamćeni javni pritisak Amerike na demokratski biranu europsku vlast, i ne treba čuditi što su se lideri Europe, britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz, jučer susreli na privatnom razgovoru dok se nastavljaju napori za pronalaskom načina za okončanje rata s Rusijom, a društvo im je radio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Treba imati na umu da je dan ranije Trump optužio Zelenskoga da nije ni pročitao najnoviji mirovni prijedlog, rekavši da je »malo razočaran« ukrajinskim vođom, i ustrajući u tome da je ruski predsjednik Vladimir Putin tim planom, za razliku od Zelenskog – zadovoljan. Trump je očito počeo direktno igrati na strani Putina, i sada je zaista sve jasnije da je opstanak Ukrajine uz pravedni mir doista jedina brana i Europi, kako je često nepravedno omrznuta šefica Europske komisije Ursula von der Leyen odavno i tvrdila.

Važno je sada da glavni europski lideri ostanu složni u tome da Unija mora opstati kao brana demokracije, slobode i mira. A bit će zanimljivo pratiti i naše unutarnje prilike, odnosno hoće li se i hrvatska politika podijeliti na ovome – na čiju će stranu finalno stati predsjednik Zoran Milanović koji je dosad za Moskvu nalazio najrazličitija opravdanja unatoč stradanjima civila u Ukrajini, i hoće li se s premijerom Plenkovićem složiti u ocjeni da je Europa sada na povijesnoj prekretnici na kojoj treba obraniti svoju sigurnost.