Uvodnik

BDP kao jednadžba bez nepoznanica

Tihana Tomičić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Svatko će se složiti da je to, s obzirom na nevjerojatne (ne)prilike u kojima smo se našli tijekom prošle godine, a i početkom ove, jednako tako nevjerojatno uspješan oporavak. Kojem se vjerojatno ni najveći optimisti nisu nadali

placeholder


Ako se ostvare najave stručnjaka, ali i očekivanja iz Vlade, Hrvatska bi ovu godinu mogla završiti sa stopom rasta BDP-a od preko sedam, a vjerojatno i 8,5 posto. U tom slučaju, ako bi se takve projekcije ostvarile, Hrvatska bi zapravo »uhvatila svoj rep« i dostigla samu sebe u stopi rasta na kojoj je bila prije pandemije.



Toliko je, otprilike, iznosio pad BDP-a u prošloj, kriznoj godini, a ako bi se dostigao Kairos iz 2021. s dobrom turističkom sezonom i naročito recentnom posezonom, te drugim dobrim pokazateljima, to bi značilo da ćemo početkom 2022. godine zapravo biti na stopi rasta na kojoj smo bili u trenutku prije krize.



Svatko će se složiti da je to, s obzirom na nevjerojatne (ne)prilike u kojima smo se našli tijekom prošle godine, a i početkom ove, jednako tako nevjerojatno uspješan oporavak. Kojem se vjerojatno ni najveći optimisti nisu nadali. Istodobno, u Hrvatsku stižu EU sredstva koja bi trebala biti pokretač niza projekata i u privatnom, i u javno-infrastrukturnom sektoru, stoga taj rast može ostati stabilan, ili čak krenuti još nabolje.




Ono što je također važno, jest da država pritom nije zabilježila rast deficita, koji je aktualna Vlada pokušala staviti u razumne okvire nakon ere u kojoj se očito bilo trošilo preko mogućnosti. Ministar financija Zdravko Marić odavno je rekao da je njegov cilj smanjivanje javnog duga i deficita proračuna, i postotak od 3,8 posto jest doista – ostvareni cilj. Naime, država je u proteklih godinu i pol samo u saniranje posljedica koronakrize utrošila više od 30 milijardi kuna, a iako početak obnove od potresa kaska, svakako je i to bio veliki dodatni trošak. Bez značajnijeg većeg zaduživanja, dapače uz vrlo povoljne kamate, Hrvatska nastavlja servisirati javni dug i smanjivati deficit, čak u dinamici boljoj nego to nalažu maastriški kriteriji – neka strašno komplicirana procedura koju propisuje EU.


Uvođenje eura ne bi trebalo pogoršati takve trendove, nego dapače popraviti, a čini se da je razlog vrlo jednostavan: ova Vlada vodi opreznu ekonomsku politiku, u kojoj je čak inflacija manja nego u nizu mnogo jačih europskih zemalja. I giganti trenutno bilježe skoro 4 posto inflacije, ali Hrvatska svoje tijekove kontrolira vrlo rigorozno. Ako tako ostane i na proljeće iduće godine, kad se očekuje snažniji udar na cijene energenata i hrane, onda ćemo moći reći da vlast doista i obavlja posao za koji je plaćena. Na toj točki će se mjeriti uspješnost ove vlasti, kao i svake – jer građani sve mjere samo prema vlastitom novčaniku.


No, za državu, korištenje novca iz EU-a bit će ključno za općenito dobre trendove, ako se oni misle nastaviti. Mada iz Vlade ponavljaju kako u članstvu Unije nismo samo zato da bi uzeli i zadnji euro koji nam se nudi, nego i zbog društvenih vrednota koje dolaze u paketu s EU-om, taj novac će se doista morati moći iskoristiti. Operativnost aktualne Vlade i tu će se mjeriti u 2022. godini.
Ipak, Hrvatska je već danas oko 50 milijardi kuna u plusu od učlanjenja u EU, a euroskeptici, ako ih još uopće ima u relevantnim političkim strankama, trebaju samo gledati što se događa u Velikoj Britaniji nakon Brexita da shvate da gunđanje protiv europskog projekta (samim time i uvođenja eura) više zaista nema nikakvog političkog rezona. Naravno, iz hrvatske Vlade žele vjerovati da ništa od toga nije palo s neba »po defaultu«, samo od sebe, već da iza toga stoji itekako mnogo truda i lobiranja. Vjerojatno su u pravu jer nije nevažno tko odlazi u Bruxelles i lobira, ali za građane je važno da je pred Hrvatskom perspektiva dobivanja skoro 25 milijardi eura u narednim godinama.
To je enorman novac koji nas može dignuti s dna europske ljestvice u svakom pogledu, a najbolji tumač Vladine politike upravo je postotak rasta BDP-a. To je matematika koja je neoboriva i jednadžba bez ijedne nepoznanice, stoga su Marićeve najnovije najave više nego ugodno iznenađenje za sve.
Tu se ni oporba nema čemu suprotstaviti. Naravno, postoje neke točke koje će biti benchmarkovi, u prvom redu obnova od potresa, ali smjer je prilično trasiran, uz svu podršku Bruxellesa.