Dok se "japa" ne oglasi s Pantovčaka, u SDP-u su obezglavljeni
SDP je u svoj prijedlog izmjena kaznenog i prekršajnog zakona o zabrani veličanja totalitarističkih simbola – čitaj ZDS-a – krenuo s idejom o tome da se pokušaju naći načini da se ZDS potpuno zabrani.
Njihova je namjera bila pooštriti kazne za sve koji veličaju ZDS na društvenim mrežama, u javnim izjavama ili na bilo koji drugi način.
No, dio korištenja tog ustaškog pozdrava u »dnevnoj upotrebi«, a to je i komemoracija HOS-a i Thompsonov koncert ili grafit na nekom zidu u predgrađu, ostavili bi u prekršajnom zakonu, uz pretpostavku da je mladić od 16 godina u majici s natpisom ZDS na koncertu na Hipodromu potpuno nesvjestan što na sebi nosi i kakvu poruku šalje. Jednostavno, nije ga briga, svejedno mu je piše li mu na majici ZDS ili Žuja je zakon.
No, u razradi tog načelnog stava Ibler je posrnuo – s jedne strane, predsjednik te stranke Siniša Hajdaš Dončić po svom je habitusu tehnokrat, nije zadojen nekom ideologijom na ultraški način, zato je vjerojatno i sam sa 16 godina mogao biti član HDZ-a, i nije ga za to bilo mnogo briga. On je makroekonomist, kaže sam za sebe, a i pragmatični Zagorec, i evidentno ima mentalni sklop u kojem je stopa ekonomskog razvoja uz rast produktivnosti za Hrvatsku puno važnija nego svađa o 1941. godini. To čak otvoreno i kaže: nije me briga gdje si bio 1941. ili čak 1991., briga me gdje ćemo svi zajedno biti 2037.
S druge strane, tekst novog zakona piše Arsen Bauk, koji je kao ministar u Milanovićevoj vladi tada pisao jedan drugi zakon, a to je zakon o dvojezičnim pločama u Vukovaru. Odavno se Bauk opekao na izrazito ideološke teme – iako ih voli i ima jasne antifašističke i ljevičarske stavove, zna u što se pretvorio rat s braniteljima u mandatu te vlade. Zna što je realnost, a to je da »današnja omladina« odrasla u sjeni davno puštenog duha iz boce, kojeg su razne desne i lijeve vlade propustile vratiti u bocu, potpuno drukčije konotira ZDS od možda nekog sada već zaista starog živućeg partizana ili s druge strane HOS-ovca koji je 1991. došao na Zrinjevac s topom i bio članom stranačke paravojske. Bauk je taj koji je, poučen zbivanjima otprije 10 godina, unutar stranke postavio pitanje: ako potpuno zabranimo ZDS, hoćemo li rušiti i spomenike HOS-ovcima, i kako će to proći?
Dakle SDP se htio postaviti pragmatično umjesto principijelno, a sve je završilo novim unutarstranačkim sukobima, i čak sukobima s koalicijskim partnerima iz Možemo!, GLAS-a i drugima poput Dalije Orešković. Moguće je da je Hajdaš Dončić ovim prijedlogom izgubio priliku o kojoj možda sanja, a to je da postane hrvatski premijer. Bez podrške ostalih stranaka centra i lijeve oporbe, to se nikako ne može ostvariti, a prijedlogom kriminalizacije ZDS-a – naopako! – navukao je na sebe baš bijes lijeve javnosti i stranaka. Pozivanje na Vijeće za suočavanje s prošlošću i intencija smanjivanja tenzija u društvu jednostavno nije prošla na ljevici.
Rješenje? Ili će SDP morati na kraju odustati od ovog prijedloga, koji ne podržava ni dobar dio stranačkog Predsjedništva, ili će Hajdaš Dončić ostati usamljen na političkoj sceni. Dosad ga je »pozdržao« samo HDZ, koji kaže da se cijeli ovaj prijedlog potpuno poklapa s praksom koju oni već provode. HDZ likuje, jer tuče Hajdaša svojim oružjem, a stara baza birača SDP-a vjerojatno će mu kardinalno zamjeriti i možda nikad više ne dati glas dok bude na čelu stranke.
Najapsurdnije je to što i Hajdaš Dončić i svi ostali u SDP-u znaju da ovaj prijedlog ionako ne može proći u Saboru – SDP nema većinu, a sad više nema ni manjinu, da se ironično izrazimo, nakon što su i Možemo! i ostali protiv njega.
Ono što je zapravo apsurd iznad svih, jest da će se, kao i uvijek, čekati stav predsjednika Zorana Milanovića o ovom prijedlogu. Ako ga on ipak podrži, jer kriminalizacija ZDS-a nije malen zalogaj za hrvatsko društvo, možda Hajdaš Dončić na kraju bude heroj ulice. Uostalom, uvijek je tako: dok se »japa« ne oglasi s Pantovčaka, u SDP-u su obezglavljeni, a Milanović upravo u svom drugom mandatu drži isti, pomiriteljski kurs.
Ali to je stari sindrom te stranke, koja je upravo zato ondje gdje danas jest, da je njen jedini autoritet samo Milanović – mada nije više član.
Tihana Tomičić
A što ako Hajdaša podrži Milanović?!
Tihana Tomičić
13. rujan 2025 14:20
foto Davor Kovacevic
Dok se "japa" ne oglasi s Pantovčaka, u SDP-u su obezglavljeni
SDP je u svoj prijedlog izmjena kaznenog i prekršajnog zakona o zabrani veličanja totalitarističkih simbola – čitaj ZDS-a – krenuo s idejom o tome da se pokušaju naći načini da se ZDS potpuno zabrani.
Njihova je namjera bila pooštriti kazne za sve koji veličaju ZDS na društvenim mrežama, u javnim izjavama ili na bilo koji drugi način.
No, dio korištenja tog ustaškog pozdrava u »dnevnoj upotrebi«, a to je i komemoracija HOS-a i Thompsonov koncert ili grafit na nekom zidu u predgrađu, ostavili bi u prekršajnom zakonu, uz pretpostavku da je mladić od 16 godina u majici s natpisom ZDS na koncertu na Hipodromu potpuno nesvjestan što na sebi nosi i kakvu poruku šalje. Jednostavno, nije ga briga, svejedno mu je piše li mu na majici ZDS ili Žuja je zakon.
No, u razradi tog načelnog stava Ibler je posrnuo – s jedne strane, predsjednik te stranke Siniša Hajdaš Dončić po svom je habitusu tehnokrat, nije zadojen nekom ideologijom na ultraški način, zato je vjerojatno i sam sa 16 godina mogao biti član HDZ-a, i nije ga za to bilo mnogo briga. On je makroekonomist, kaže sam za sebe, a i pragmatični Zagorec, i evidentno ima mentalni sklop u kojem je stopa ekonomskog razvoja uz rast produktivnosti za Hrvatsku puno važnija nego svađa o 1941. godini. To čak otvoreno i kaže: nije me briga gdje si bio 1941. ili čak 1991., briga me gdje ćemo svi zajedno biti 2037.
S druge strane, tekst novog zakona piše Arsen Bauk, koji je kao ministar u Milanovićevoj vladi tada pisao jedan drugi zakon, a to je zakon o dvojezičnim pločama u Vukovaru. Odavno se Bauk opekao na izrazito ideološke teme – iako ih voli i ima jasne antifašističke i ljevičarske stavove, zna u što se pretvorio rat s braniteljima u mandatu te vlade. Zna što je realnost, a to je da »današnja omladina« odrasla u sjeni davno puštenog duha iz boce, kojeg su razne desne i lijeve vlade propustile vratiti u bocu, potpuno drukčije konotira ZDS od možda nekog sada već zaista starog živućeg partizana ili s druge strane HOS-ovca koji je 1991. došao na Zrinjevac s topom i bio članom stranačke paravojske. Bauk je taj koji je, poučen zbivanjima otprije 10 godina, unutar stranke postavio pitanje: ako potpuno zabranimo ZDS, hoćemo li rušiti i spomenike HOS-ovcima, i kako će to proći?
Dakle SDP se htio postaviti pragmatično umjesto principijelno, a sve je završilo novim unutarstranačkim sukobima, i čak sukobima s koalicijskim partnerima iz Možemo!, GLAS-a i drugima poput Dalije Orešković. Moguće je da je Hajdaš Dončić ovim prijedlogom izgubio priliku o kojoj možda sanja, a to je da postane hrvatski premijer. Bez podrške ostalih stranaka centra i lijeve oporbe, to se nikako ne može ostvariti, a prijedlogom kriminalizacije ZDS-a – naopako! – navukao je na sebe baš bijes lijeve javnosti i stranaka. Pozivanje na Vijeće za suočavanje s prošlošću i intencija smanjivanja tenzija u društvu jednostavno nije prošla na ljevici.
Rješenje? Ili će SDP morati na kraju odustati od ovog prijedloga, koji ne podržava ni dobar dio stranačkog Predsjedništva, ili će Hajdaš Dončić ostati usamljen na političkoj sceni. Dosad ga je »pozdržao« samo HDZ, koji kaže da se cijeli ovaj prijedlog potpuno poklapa s praksom koju oni već provode. HDZ likuje, jer tuče Hajdaša svojim oružjem, a stara baza birača SDP-a vjerojatno će mu kardinalno zamjeriti i možda nikad više ne dati glas dok bude na čelu stranke.
Najapsurdnije je to što i Hajdaš Dončić i svi ostali u SDP-u znaju da ovaj prijedlog ionako ne može proći u Saboru – SDP nema većinu, a sad više nema ni manjinu, da se ironično izrazimo, nakon što su i Možemo! i ostali protiv njega.
Ono što je zapravo apsurd iznad svih, jest da će se, kao i uvijek, čekati stav predsjednika Zorana Milanovića o ovom prijedlogu. Ako ga on ipak podrži, jer kriminalizacija ZDS-a nije malen zalogaj za hrvatsko društvo, možda Hajdaš Dončić na kraju bude heroj ulice. Uostalom, uvijek je tako: dok se »japa« ne oglasi s Pantovčaka, u SDP-u su obezglavljeni, a Milanović upravo u svom drugom mandatu drži isti, pomiriteljski kurs.
Ali to je stari sindrom te stranke, koja je upravo zato ondje gdje danas jest, da je njen jedini autoritet samo Milanović – mada nije više član.