Postoje dani, a i godine, kad treba zatomiti svađe i razlike, kad se moraju obilježiti žrtve ili kad se mora veličati čovječnost
Možda je ova 2020. godina morala biti toliko grozna, samo da bi 2021. mogla biti bolja. Kad se podvuče crta, možda je baš jučerašnji dan bio taj dan koji najavljuje bolje dane u sljedećoj godini. Pa da živimo »staro normalno« umjesto tzv. novog normalnog, koje nas je već toliko umorilo.
Prvo, svjedočimo pobjedi Joea Bidena u SAD-u nasuprot Donaldu Trumpu. To nije pitanje lijevog i desnog, progresivnog i konzervativnog, demokratskog ili republikanskog – to je pitanje demokracije nasuprot autoritarnosti, pristojnosti nasuprot primitivizma, moderniteta nasuprot svjesnom ubacivanju u rikverc, samo radi vlastitih probitaka.
Izbor Joea Bidena u Americi dao je svijetu malo daha, malo nade, a govor pobjednika koji je pozvao na jedinstvo i humanost, zazvučao je kao melem na ranu onih koji od Amerike, kao najsnažnije svjetske sile, i dalje traže i očekuju utjehu i smjer.
Potom, jučer je bio dan kad su farmaceutske kompanije objavile kako su na pragu pronalaska cjepiva protiv koronavirusa koje je 90 posto efikasno. Neovisno sad o tome kako se tvrtka koja je to objavila zove, neovisno o teorijama zavjere i idejama o tome da se putem kontrole lijekova i liječenja kontrolira cijeli svijet, vijest da će Europska unija uskoro potpisati ugovor o nabavi milijun doza cjepiva protiv COVID-19 koje razvijaju Pfizer i BioNTech, nova je nada da se vraćamo u staro normalno. U svoj vlastiti život koji smo imali prije mračne veljače 2020. godine.
Europska komisija ranije je objavila da bi 27 država članica EU-a moglo imati također mogućnost naručiti još 100 milijuna doza cjepiva, što znači da se nazire kraj ne samo krizi od koronavirusa, nego i strahu, neizvjesnosti i nenormalnom životu bez slobode, bez kretanja i bez nade u ovoj godini.
Jednako tako, jučer je objavljeno i kako je iz Vlade poručeno da je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, koji nosi upravo jučerašnji datum, povod za snažnu osudu zločinačkih ideologija koje su uzrokovale strahote i ljudske patnje. »Obrazovanje mladih ključno je za izgradnju društva u kojem nema mjesta za isključivost, netoleranciju i nasilje«. #NeverAgain, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković na svom Twitter profilu.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć 9. studenoga 1938. diljem Europe i svijeta, jer je toga dana počelo dvodnevno nasilje njemačkog nacističkog režima protiv Židova i njihove imovine. Kristalna noć, također poznata po nazivima Reichskristallnacht i Pogromnacht, naziv je za pogrom Židova u nacističkoj Njemačkoj i Austriji koji se dogodio 9. i 10. studenoga 1938.
Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja, a više od 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Kristalna noć označila je početak sustavnog progona Židova i dovela kasnije do holokausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova. Poruke koje su u to ime poslane od hrvatskih vlasti bolan su podsjetnik o tome koliko je ljudska sloboda i pravda fragilna, i kako nikad ne treba zaboraviti reagirati na takve singnifikanstne datume.
Kad se pogleda sumarno, hrvatska je vlast, bilo izvršna, bilo ona na Pantovčaku, svjesna da takve dane uvijek iznova valja obilježavati kako se nikad ne bi ponovili. I bez obzira na njihove međusobne dnevnopolitičke razmirice, neprocjenjivo je važno da se i Banski dvori i Pantovčak slažu u ocjeni da alternative antifašističkom pogledu na svijet i čovječanstvo – nema.
U tom kontekstu, ako na horizontu bude samo razmišljanje o humanosti i svakom pojedinačnom ljudskom biću, bit će moguće i da 18. studenoga predstavnici svih poluga vlasti u Hrvatskoj zajedno proslave Vukovar, zajedno sudjeluju u Koloni sjećanja, ili barem ne smetaju jedni drugima. Postoje dani, a i godine, kad treba zatomiti svađe i razlike, kad se moraju obilježiti žrtve ili kad se mora veličati čovječnost, bilo da govorimo o pravu svakog na poštovanje vladavine prava i naroda, kao u SAD-u; bilo da govorimo o pravu na cjepivo protiv virusa za sve, kao u EU-u; ili o pravu na istinu, pravdu i slobodu u hrvatskom Vukovaru.
UVODNIK
2020. – #NeverAgain
Tihana Tomičić
10. studeni 2020 17:54
SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Postoje dani, a i godine, kad treba zatomiti svađe i razlike, kad se moraju obilježiti žrtve ili kad se mora veličati čovječnost
Možda je ova 2020. godina morala biti toliko grozna, samo da bi 2021. mogla biti bolja. Kad se podvuče crta, možda je baš jučerašnji dan bio taj dan koji najavljuje bolje dane u sljedećoj godini. Pa da živimo »staro normalno« umjesto tzv. novog normalnog, koje nas je već toliko umorilo.
Prvo, svjedočimo pobjedi Joea Bidena u SAD-u nasuprot Donaldu Trumpu. To nije pitanje lijevog i desnog, progresivnog i konzervativnog, demokratskog ili republikanskog – to je pitanje demokracije nasuprot autoritarnosti, pristojnosti nasuprot primitivizma, moderniteta nasuprot svjesnom ubacivanju u rikverc, samo radi vlastitih probitaka.
Izbor Joea Bidena u Americi dao je svijetu malo daha, malo nade, a govor pobjednika koji je pozvao na jedinstvo i humanost, zazvučao je kao melem na ranu onih koji od Amerike, kao najsnažnije svjetske sile, i dalje traže i očekuju utjehu i smjer.
Potom, jučer je bio dan kad su farmaceutske kompanije objavile kako su na pragu pronalaska cjepiva protiv koronavirusa koje je 90 posto efikasno. Neovisno sad o tome kako se tvrtka koja je to objavila zove, neovisno o teorijama zavjere i idejama o tome da se putem kontrole lijekova i liječenja kontrolira cijeli svijet, vijest da će Europska unija uskoro potpisati ugovor o nabavi milijun doza cjepiva protiv COVID-19 koje razvijaju Pfizer i BioNTech, nova je nada da se vraćamo u staro normalno. U svoj vlastiti život koji smo imali prije mračne veljače 2020. godine.
Europska komisija ranije je objavila da bi 27 država članica EU-a moglo imati također mogućnost naručiti još 100 milijuna doza cjepiva, što znači da se nazire kraj ne samo krizi od koronavirusa, nego i strahu, neizvjesnosti i nenormalnom životu bez slobode, bez kretanja i bez nade u ovoj godini.
Jednako tako, jučer je objavljeno i kako je iz Vlade poručeno da je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, koji nosi upravo jučerašnji datum, povod za snažnu osudu zločinačkih ideologija koje su uzrokovale strahote i ljudske patnje. »Obrazovanje mladih ključno je za izgradnju društva u kojem nema mjesta za isključivost, netoleranciju i nasilje«. #NeverAgain, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković na svom Twitter profilu.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se u znak sjećanja na Kristalnu noć 9. studenoga 1938. diljem Europe i svijeta, jer je toga dana počelo dvodnevno nasilje njemačkog nacističkog režima protiv Židova i njihove imovine. Kristalna noć, također poznata po nazivima Reichskristallnacht i Pogromnacht, naziv je za pogrom Židova u nacističkoj Njemačkoj i Austriji koji se dogodio 9. i 10. studenoga 1938.
Te noći uništeno je i opljačkano oko 7.000 trgovina, oskvrnjena su mnogobrojna židovska groblja, a više od 1.500 sinagoga je opljačkano i djelomično uništeno. Kristalna noć označila je početak sustavnog progona Židova i dovela kasnije do holokausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova. Poruke koje su u to ime poslane od hrvatskih vlasti bolan su podsjetnik o tome koliko je ljudska sloboda i pravda fragilna, i kako nikad ne treba zaboraviti reagirati na takve singnifikanstne datume.
Kad se pogleda sumarno, hrvatska je vlast, bilo izvršna, bilo ona na Pantovčaku, svjesna da takve dane uvijek iznova valja obilježavati kako se nikad ne bi ponovili. I bez obzira na njihove međusobne dnevnopolitičke razmirice, neprocjenjivo je važno da se i Banski dvori i Pantovčak slažu u ocjeni da alternative antifašističkom pogledu na svijet i čovječanstvo – nema.
U tom kontekstu, ako na horizontu bude samo razmišljanje o humanosti i svakom pojedinačnom ljudskom biću, bit će moguće i da 18. studenoga predstavnici svih poluga vlasti u Hrvatskoj zajedno proslave Vukovar, zajedno sudjeluju u Koloni sjećanja, ili barem ne smetaju jedni drugima. Postoje dani, a i godine, kad treba zatomiti svađe i razlike, kad se moraju obilježiti žrtve ili kad se mora veličati čovječnost, bilo da govorimo o pravu svakog na poštovanje vladavine prava i naroda, kao u SAD-u; bilo da govorimo o pravu na cjepivo protiv virusa za sve, kao u EU-u; ili o pravu na istinu, pravdu i slobodu u hrvatskom Vukovaru.