Tržište ekoloških proizvoda, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj u stalnom je porastu te je opravdano očekivati da se ovaj trend nastavi zbog čega se sve više poljoprivredni proizvođači sve više okreću ekološkoj proizvodnji i za nju se koriste sve veće površine poljoprivrednog zemljišta. Takva proizvodnja predstavlja sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne s obzirom na to da neki potrošači prednost daju proizvodima proizvedenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa.
​Ekološka proizvodnja ima brojne važne prednosti: površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije.

Akcijski plan

Nakon jednogodišnje odgode novi propisi o ekološkoj proizvodnji u Europskoj uniji stupit će na snagu 1. siječnja 2022. godine, a u njima će se uzeti u obzir ubrzane promjene koje se odvijaju u tom brzorastućem sektoru. Novom uredbom osigurat će stroži sustav kontrola radi dodatnog jačanja povjerenja potrošača u sustav ekoloških proizvoda EU-a, nova pravila za proizvođače koja će malim poljoprivrednicima olakšati prelazak na ekološku proizvodnju, nova pravila o ekološkim proizvodima iz uvoza kako bi svi ekološki proizvodi koji se prodaju u EU-u zadovoljavali jednake standarde, a širit će se i paleta proizvoda koji se mogu stavljati na tržište kao ekološki.
Nove propise o ekološkoj proizvodnji poduprijet će i akcijski plan o ekološkoj proizvodnji u Uniji koji je Europska komisija pokrenula u ožujku 2021. godine. Njegov je opći cilj, osim daljeg poticanja proizvodnje, i utjecaj na potražnju za ekološkim proizvodima, kako bi se kroz porast potrošnje postigao ambiciozni cilj povećanja poljoprivrednih površina u ekološkom uzgoju do 2030. s trenutačnih 8,5 na 25 posto, kao i znatno povećanje ekološke proizvodnje u akvakulturi. Europski akcijski plan podupire ambicije istaknute europskim Zelenim planom te strategijom »Od polja do stola« i strategijom za »Bioraznolikost«, a Komisija potiče države članice da razviju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Tom poslu prionula je i Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, te je u suradnji s partnerima – Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Fakultetom Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i tvrtkom Ernst&Young savjetovanje (EY) – pokrenuta izrada Nacionalnog akcijskog plana razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine. Riječ je o strateškom dokumentu koji bi trebao utvrditi daljnji smjer razvoja ekološke poljoprivrede kao i cjelokupnog sektora u Hrvatskoj.
​Osnova izrade plana bila je analiza ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, te anketiranje poljoprivrednih proizvođača (ekoloških i konvencionalnih) te kupaca poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, održana je i jedna radionica na nacionalnoj te četiri na regionalnoj razini na kojima je predstavljen proces izrade Nacionalnog akcijskog plana, glavni zaključci analize i rezultata anketnih upitnika, te se raspravljalo o predloženoj SWOT analizi ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i mjerama za poticanje takve proizvodnje. ​Prvi nacrt plana trebao bi biti završen do kraja ove godine, a nakon toga će biti prezentiran putem javnog savjetovanja u koje će se moći uključiti svi zainteresirani građani.

Hrvatski trendovi

Statistički pokazatelji Državnog zavoda za statistiku pokazuju da u Hrvatskoj u posljednjih pet godina raste interes za ekološku poljoprivredu. Podaci te institucije pokazuju da je prošle godine u tom segmentu poljoprivredne proizvodnje evidentirano ukupno 5.937 subjekata, od čega 5.548 proizvođača i 389 prerađivača poljoprivrednih proizvoda. Za usporedbu, 2015. godine ukupan broj subjekata u ekološkoj poljoprivredi iznosio je 3.381, od čega je 3.061 proizvođač.
Usporedo s povećanjem broja poljoprivrednih proizvođača, povećavaju se i površine poljoprivrednog zemljišta uključene u ekološku proizvodnju. U 2020. godini one su iznosile 108.6599 hektara, odnosno 7,21 posto u odnosu na ukupno korištene poljoprivredne površine. To je blizu prosjeka zemalja Europske unije u kojima je prema podacima EUROSTATA 2019. godine pod ekološkom proizvodnjom bilo 13,8 milijuna (EU-27) hektara zemljišta, odnosno 8,5 posto od ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Pet godina ranije, 2015., u Hrvatskoj su pod ekološkom proizvodnjom bila 75.883 hektara, odnosno 4,94 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta.

foto Davor Kovacevic

U biljnoj proizvodnji najzastupljenije su oranice s 52.587 hektara što čini 48,61 posto u ukupnoj površini pod ekološkom proizvodnjom, zatim slijede livade i pašnjaci s površinom od 40.648 hektara, odnosno 37,57 posto te voćnjaci s 14.934 hektara, odnosno udjelom od 13,87 posto. Ekološka proizvodnja oraničnih usjeva u 2019. godini iznosila je 201.705 tona, pri čemu je najzastupljenija proizvodnja žitarica (64.138 tona) i industrijskog bilja (22.618 tona).
U stočarskoj proizvodnji i prošle godine najzastupljenije su bile ovce te goveda. Ekološkom proizvodnjom obuhvaćeno je bilo 61.328 grla ovaca i 22.302 grla goveda. No, najveći porast u odnosu na godinu ranije zabilježen je u proizvodnji peradi: u 2019. godini bila su 1.523, a lani 4.918 kljunova. Najveći je pad u proizvodnji svinja kojih je u ekološkom uzgoju 2019. godine bilo 2.873, a prošle godine svega 420 komada.
Što se tiče proizvodnje ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla, u 2020. godini najviše je proizvedeno govedine i teletine (1.857 tona), zatim kravljeg mlijeka (1.555 tona) i ovčetine (620 tona). U posljednjih pet godina najviše je pala proizvodnja kravljeg mlijeka, no 2020. je ipak proizvedeno 500 tona više nego 2019. U odnosu na 2019. godinu, u 2020. najveći pad zabilježen je u proizvodnjI svinjetine: 45 tona u 2020. naspram 459 tona u 2019. godini.

Poticanje rasta

Pozitivni trend ekološke poljoprivredne proizvodnje, osim većoj potražnji na tržištu ekoloških proizvoda, u velikoj mjeri može se zahvaliti i potporama koje su znatno veće od onih za konvencionalnu proizvodnju. U Europskoj uniji trenutačno se otprilike 1,8 posto proračuna Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) upotrebljava za potporu ekološkoj poljoprivredi. Riječ je o iznosu od oko 7,5 milijardi eura. Budući ZPP uključivat će i »programe za ekologiju« koji će se u razdoblju od 2023. do 2027. godine financirati iz proračuna i to u iznosu od 38 do 58 milijardi eura, što će ovisiti o ishodu pregovora o ZPP-u. Taj novac moći će se iskoristiti i za poticanje ekološke poljoprivrede.
Hrvatski Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2023. do 2030. godine sadržavat će, između ostalog, i prijedlog mjera intervencija i aktivnosti za to razdoblje, uključujući i potencijalne intervencije iz Strateškog plana ZPP-a o kojemu je ovoga tjedna glasao Europski parlament. Osim toga, u Nacionalnom akcijskom planu bit će prikazani i svi izvori financiranja ekološke poljoprivredne proizvodnje dostupni na razini Europske unije te nacionalnoj razini, a trebali bi se tijekom pripreme i rasprave o dokumentu razraditi i prijedlozi za poboljšanje učinkovitosti potpornih mjera i financijskih instrumenata u ekološkom sektoru.
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno potiče ekološku poljoprivrednu proizvodnju potporama kroz mjere Programa ruralnog razvoja, od kojih je svakako najznačajnija Mjera 11 »Ekološki uzgoj«. Osnovni uvjet za ostvarivanje potpore iz Mjere 11 je ulazak u »kontrolni sustav ekološke proizvodnje«, što znači sklapanje ugovora o kontroli s jednim od ovlaštenih kontrolnih tijela i upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji koji vodi Agencija za plaćanja. Poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proizvodnja mora biti evidentirano u ARKOD sustavu i uključeno u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela. Prilikom ulaska u sustav potpore poljoprivredni proizvođači preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja.
Do sada je u okviru IAKS Mjere 11, odnosno podmjere 11.1 kojom se potiče prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode odobreno ukupno 16.386 zahtjeva i isplaćeno 78.677.233,55 eura potpora. Za poticaje u okviru podmjere 11.2. do danas je odobreno ukupno 13.602 zahtjeva te je isplaćeno 96.277.143,21 eura bespovratnih potpora za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda. Također, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) čiji je cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe, u Hrvatskoj je za mjere ekološkog uzgoja u razdoblju od 2016. do ove godine isplaćeno ukupno 1.310.965.161,30 kuna, dok je iz nacionalnog proračuna za mjere za ekološku poljoprivrednu proizvodnju isplaćeno od 2012. do ove godine 248.701.036,63 kune, odnosno ukupno iz ova dva izvora 1.559.666.197,96 kuna.
Sve to utjecalo je, kako je navedeno u zaključcima analize korištene za izradu Nacionalnog akcijskog plana, da su poljoprivredne površine u ekološkoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine porasle za 167 posto, a broj ekoloških poljoprivrednih subjekata u istom razdoblju porastao je za čak 232 posto.

Prepoznajte eko proizvod!

Izrazi eko, bio ili organsko označuju proizvode čiju masu čini najmanje 95 posto ekoloških sastojaka. Preostalih 5 posto ostavlja se za slučaj onečišćenja iz atmosfere poput kiselih kiša ili pesticida donesenih vjetrom sa susjednog imanja i slično te upotrebe dodatnih sastojaka koji su također precizno definirani. Proizvodi koji udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje nose oznaku EKO, koja se može koristiti na promotivnim materijalima. Uz logotip koji je striktno definiran zakonom, mora biti naveden kodni broj kontrolnog tijela, kao i podatak »Uzgojeno u/izvan EU«. Prezentirati proizvod kao eko, bio ili organsko, a bez oznake je zabranjeno. Isto tako, korištenje nekih drugih logotipa i oznaka koji aludiraju na EKO nije dopušteno i tretira se kao zavaravanje kupaca.

Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom poljorivrede