Svi misle da smo u pandemiji mi koji se bavimo estetskom medicinom imali manje posla, no to uopće nije istina, tvrdi dr. Sanja Lazarić, specijalistica otorinolaringologije i plastična kirurginja te vlasnica Ordinacije dr. Lazarić u Rijeci gdje je premjestila svoju djelatnost prije tri godine, nakon dugogodišnjeg djelovanja u Istri.

Liječenje estetikom

Suprotno očekivanjima, interes za estetsku medicinu kod pacijenata izrazito je porastao u pandemiji COVID-19, a ova liječnica to objašnjava i svojevrsnim liječenjem od posljedica koje je pandemija ostavila na svakome od nas.
– Vjerujem da se ljudi i liječe na taj način. Osim toga, bili su maskirani, kod kuće i neki su se stalno gledali u ogledalo i odlučili nešto promijeniti. Procvala je, primjerice, kirurgija kapaka jer se oči kod nošenja maski više vide, a moja je ordinacija trenutno sve do lipnja puna kad je riječ o operaciji kapaka, ističe Lazarić koja u svojoj riječkoj ordinaciji na adresi Vukovarska 7 radi gotovo sve vezano uz kirurgiju glave i vrata, poput faceliftinga, rinoplastike i blefaroplastike.
– Imam puno otorinolaringoloških pacijenata te je moj »ozbiljni« dio posla otorinolaringologija, a posao u kojem uživam je estetska medicina, dodaje Lazarić.
Kako kaže, kad se davno počela baviti estetskom medicinom, ta je tema u općoj populaciji bila svojevrsna tabu tema. Vrlo malo ljudi koristilo je danas sveprisutne filere i botoks, dok su danas ovi estetski zahvati vrlo traženi, pa je i puno liječnika koji ih izvode. Apliciranjem dermalnih filera i botoksa danas se bave i stomatolozi, liječnici opće medicine i druge specijalnosti, a ne samo plastični kirurzi.
– Naravno da pritom varira i kvaliteta proizvoda i ruku koje rade. Estetska medicina je sada veliko tržište gdje pacijenti trebaju naći pravog liječnika i zaštititi se od neželjenih ishoda. Ovo područje jest »tricky job« i uvijek se može skrenuti u pogrešan smjer, kad rezultat više nije nešto lijepo, a trebalo je služiti dugotrajnijoj mladosti i ispravljanju nekih urođenih mana. Zato će dobro postavljena dijagnoza dati dobar rezultat na zadovoljstvo pacijenta, smatra Lazarić.

Rješavanje komplikacija

No, osim liječnika, estetskom medicinom sve se češće bave osobe koje nerijetko uopće nemaju medicinsko obrazovanje. Fileri i botoks sve češće se pojavljuju, primjerice, u kozmetičkim salonima.
– Da bi ovakve zahvate radio liječnik, onda njegova ordinacija mora biti registirana za to, a takvu registraciju zasigurno ne može dobiti kozmetički salon ili frizerski salon jer je u tom slučaju to ilegalan posao. Posebice ako se pritom dogodi komplikacija, gdje može biti narušeno zdravlje i izgled, a pacijent ne može poduzeti ništa. Nekad je bilo izuzetno važno da to radi liječnik s iskustvom i farmaceutske kuće koje prodaju estetske preprate nisu ih ni prodavale ljudima koji nisu educirani jer su se bojali za kvalitetu svojeg proizvoda u lošim rukama, podsjeća Lazarić.
Dostupnost takvih proizvoda danas je sve veća i liječnici upozoravaju kako nas preplavljuje tržište loših preparata. Brendirane marke su skupe, no Lazarić posebno ističe važnost rada sa skupim proizvodom gdje se plaća i sam brend, iz jednostavnog razloga jer zna da takav proizvod neće izazvati nuspojave, budući da provjeren brend nema nusprodukata pa tako ne izaziva ni komplikaciju.
– Na početku sam odbijala rješavati komplikacije koje se dogode kod loše izvedenih estetskih zahvata, no shvatila sam da to ne smijem dopustiti jer ljudi jednostavno nemaju gdje tražiti pomoć u takvim situacijama. Tako da, nažalost, prihvaćam komplikacije i borim se s njima. No, komplikacije se jednostavno mogu izbjeći dobrim proizvodom i rukama koje su istrenirane, naglašava Lazarić.

Na početku sam odbijala rješavati komplikacije kao posljedice kod loše izvedenih estetskih zahvata, no sad sam shvatila da to ne smijem dopustiti jer ljudi jednostavno nemaju gdje tražiti pomoć u takvim situacijama. Tako da, nažalost, prihvaćam komplikacije i borim se s njima

Dr. Sanja Lazarić, specijalistica otorinolaringologije i plastična kirurginja

​Najtraženiji tretmani

Najtraženiji tretmani u ustanovama koje se bave estetskom medicinom, kako kaže, ovise o samoj specijalnosti liječnika koji u njima rade. Ona je posebno poznata po operacijama kapaka, a tu su i operacije nosa, budući da je otorinolaringologinja te kod operacija popravlja i funkciju nosa, a ne samo estetiku.
– U zadnje vrijeme imam puno faceliftinga, tako da ne mogu izdvojiti samo jednu stvar koju radim. Botoks je najčešći, a tu su mezoniti, odnosno konci koje često stavljam klijentima. Mezoniti predstavljaju kirurški konac koji se razgradi unutar šest mjeseci, no fibroza na mjestu tračka konca ostaje i rezultat traje do godinu i pol dana. Sama mrežica konaca svojevrsna je armatura kože, a pritom i naše tijelo reagira na konce jer ih tu ne želi i počinje regenerirati to mjesto pa dobivamo pojačan rezultat. Nekad, kao početnik u ovom poslu, mislila sam da ne treba raditi zahvate kod ljudi prije 35. godine, no sada više ne mislim tako, i to ne zato jer želim više zaraditi, već iz razloga što se na pomlađivanje treba gledati jako individualno. Genetika nam se razlikuje i nekome kapci padnu već s 30 godina. Zašto bi netko onda čekao 40-e da bi se operirao i cijelo to vrijeme bio nesretan? Dakle, ispravljamo onda kad vidimo da se nešto dogodilo, isto kao što liječimo kad imamo razlog za liječenje. Sve je u dobro postavljenoj indikaciji, a da bi se ona postavila, potrebno je iskustvo i znanje, kaže Lazarić.

Blistava budućnost

Nekad je u Hrvatskoj postojala samo subspecijalizacija iz plastične kirurgije koju se moglo upisati nakon završene specijalizacije iz opće kirurgije, otorinolaringologije i maksilofacijalne kirurgije. Sada se direktno s fakulteta kreće na specijalizaciju iz plastične kirurgije, tako da se put do skraćuje.
– Unatoč svemu, mislim da je budućnost estetske medicine blistava. Naime, sve dulje živimo, a sve dulje moramo i raditi i dobro izgledati. Također mislim da o estetskim zahvatima treba razgovarati i da se pacijent treba jako dobro informirati prije nego se upusti u tako nešto. Estetski zahvat nije frizura gdje će kosa nakon lošeg šišanja narasti i greška će nestati. Estetska medicina podrazumijeva postupke u kojima se nešto stavlja ispod kože, gdje imate dodir s krvlju, a time i potencijalni kontakt sa zaraznim bolestima. Primjerice, najčešća komplikacija koju susrećem kod nestručne aplikacije dermalnih filera je granulom. To je upalna reakcija tkiva i tada po usnicama, koje se najčešće pune, nastaju bolne kvrge. Nadalje, strašna komplikacija su nekroze tkiva koje se dešavaju sve češće, a može se dogoditi kod plasiranja hijalurona u krvnu žilu čime se gubi prokrvljenost toga dijela tkiva. Nastaje velika i bolna rana te ako se ne intervenira na vrijeme, taj dio može otpasti. Posljedice su tu neizbježne i ostaje ožiljak. Od nestručnog punjenja hijalurona može se čak i oslijepiti ako filer uđe u arteriju oka, a to se dešava ako se puni područje između obraza ili korijen nosa. No, i kad poznajemo anatomiju, mogućnost neželjenog događaja i dalje je prisutna jer neke osobe imaju određene aberacije koje ne susrećemo u anatomskom atlasu i zato je uvijek najsigurniji odabir odlučiti se za nekoga s iskustvom, poručuje Lazarić.