KBC Rijeka

Veća informiranost o ozbiljnim posljedicama COVID-19 bolesti mogla bi biti motiv za cijepljenje

Barbara Čalušić

Krajem 2020. KBC Rijeka prvi je u Hrvatskoj otvorio Pulmološku post-COVID ambulantu kroz koju je prošlo više od 2.600 pacijenata

Krajem 2020. KBC Rijeka prvi je u Hrvatskoj otvorio Pulmološku post-COVID ambulantu kroz koju je prošlo više od 2.600 pacijenata

Post-COVID sindrom nerijetko pogađa i pacijente sa sasvim blagim oblikom bolesti, a od posljedica preboljenja COVID-19 nisu pošteđena ni djeca pa su u riječkom KBC-u otvorene pulmološka, neurološka i dječja post-COVID ambulanta



Post-COVID sindrom stanje je s kojim se liječnici susreću kod pacijenata koji su preboljeli COVID-19 i kod kojih je ova bolest ostavila posljedice otvorivši put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju višemjesečno praćenje i liječenje. Post-COVID sindrom nerijetko pogađa i pacijente sa sasvim blagim oblikom bolesti, a od posljedica preboljenja COVID-19 nisu pošteđena ni djeca.
Upravo je Klinički bolnički centar Rijeka prvi u Hrvatskoj, još krajem 2020. godine, otvorio pulmološku post-COVID ambulantu kroz koju je do danas prošlo više od 2.600 pacijenata, od kojih je polovina bolesnika zahtijevala praćenje i kontrolne preglede, a danas su pacijentima na raspologanju još i neurološka te pedijatrijska post-COVID ambulanta.


Pulmološka ambulanta


Kako potvrđuje prof. dr. Ljiljana Bulat Kardum, pročelnica Zavoda za pulmologiju u KBC-u Rijeka, dio onih koji su preboljeli COVID-19 ima vrlo ozbiljne komplikacije bolesti što zahtijeva višemjesečno liječenje.


Prof. dr. sc. Ljiljana Bulat Kardum
➥ pročelnica Zavoda za pulmologiju – SNIMIO: VEDRAN KARUZA


– U medijima se uglavnom govori o aktivno oboljelim i umrlim osobama, navode se podaci o provedenom cijepljenju, dok se o ozbiljnim posljedicama preboljele COVID-19 infekcije gotovo ništa ne govori. Vjerujem da bi češće informiranje našeg stanovništva o ozbiljnim posljedicama koje COVID-19 infekcija uzrokuje, bile dodatan motiv za bolju procijepljenost stanovništva. Kroz ovo vrijeme pandemije učili smo kako bolesniku s aktivnom bolesti pristupiti i tretirati ga, ali smo i vidjeli velik broj komplikacija preboljele COVID-infekcije. Pacijenti liječeni kod kuće zbog blagog do umjereno teškog oblika COVID-19 infekcije, upućeni od obiteljskog liječnika u pulmološku post-COVID ambulantu dolaze zbog prolongiranog suhog kašlja ili zaduhe, kroničnog umora, bolova u grudima. U nekih od njih obradom nađemo obostrane post-COVID promjene plućnog tkiva s vrlo sporom regresijom tijekom nekoliko mjeseci uz liječenje ili plućne tromboembolije koje mogu predstavljati životnu ugrozu. Plućna emobolija razvija se u dijela bolesnika u akutnoj fazi COVID-19 bolesti kao dio cjelokupnog zbivanja, dok dio bolesnika po preboljeloj COVID-infekciji, u fazi oporavka, također ima povećanu sklonost stvaranju tromba i opasnost od razvoja plućne embolije. Uz to, česte komplikacije su pneumotoraks ili zrak u prsištu te bakterijske upale pluća ili bakterijske infekcije drugih organskih sustava, objašnjava Bulat Kardum.
Na početku pandemije nije bilo jasno kolike će biti trajne posljedice kod ovih bolesnika koje će biti uzrok razvoju kronične plućne bolesti. Srećom, pokazalo se da se u većine bolesnika i vrlo opsežne promjene plućnog tkiva postupno, kroz više mjeseci uz adekvatno liječenje, gotovo potpuno povlače i rijetko ostavljaju trajno oštećenje plućne funkcije. Među pacijentima u post-COVID pulmološkoj ambulanti liječe se pacijenti koji su tijekom COVID-19 bolesti liječeni na bolničkim COVID-odjelima i oni koji su zahtijevali prolongirano liječene zbog komplikacija nastalih tijekom akutne bolesti. To su mahom zahtjevni bolesnici s opsežnim postupalnim promjenama plućnog tkiva, neki s preboljelom plućnom tromboembolijom, trajno ovisni o kisiku. No, bilo je i pacijenata koji su se liječili kod kuće, zbog blage do umjereno teške bolesti, ili su liječeni u bolničkim uvjetima, ali su zbog naknadnog razvoja plućne embolije u fazi oporavka ponovo hospitaliziran. Najrizičniji bolesnici za razvoj post-COVID komplikacija su oni koji su liječeni u intenzivnim jedinicama uz pomoć mehaničke ventilacije, pacijenti koji su liječeni visokim protokom kisika, zatim pacijenti koji se s bolničkih odjela otpuštaju s koncentratorima kisika, a isto tako i pacijenti koji se otpuštaju s kroničnim tegobama.


Neurološka ambulanta




Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka u svibnju prošle godine otvorila je neurološku post-COVID ambulantu namijenjenu pacijenatima kod kojih su prisutni dugotrajni i neobjašnjivi neurološki simptomi nakon oporavka od COVID-19. Pacijentima su u ambulanti na raspolaganju članovi multidisciplinarnog tima koji uključuje još i psihologe te neuroradiološki i neurointerventni tim radiologa. Iako se kratkotrajne i dugoročne neurološke posljedice COVID-19 još uvijek prate, s obzirom na velik broj neuroloških manifestacija u akutnoj fazi, ali i dugo nakon preboljele infekcije, poznato je da neurološke manifestacije post-COVID sindroma karakteriziraju produljena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti poput slabosti mišića i miopatija, tjeskoe, umor, poremećaji spavanja, različiti kognitivni problemi, problemi s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem, kao i vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti i drugo.


Doc. dr. sc. Vladimira Vuletić ➥ predstojnica Klinike za neurologiju

Doc. dr. sc. Vladimira Vuletić ➥ predstojnica Klinike za neurologiju KBC – SNIMIO: VEDRAN KARUZA


– Na temelju iskustva znamo da bolesnici u akutnoj fazi mogu imati neurološke komplikacije perifernog i centralnog živčanog sustava, a sad se vidi da i poslije preboljelog COVID-19, neovisno o tome je li bio blagi ili teški oblik, bolesnici imaju posljedice. Ovu smo ambulantu otvorili kako bi obiteljski liječnici što prije mogli uputiti svoje pacijente i da se ne gubi vrijeme kroz opću ambulantu. Nudimo multidisciplinarnu skrb tima koji čine neurolozi različitih subspecijalističkih djelatnosti, psiholozi, fizioteraputi, neurolozi, logopedi i neuroradiolozi, kaže predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka doc. dr. Vladimira Vuletić. Prema njezinim riječima, kod čak 30 do 40 posto osoba koje su preboljele koronavirus opisane su neurološke posljedice. Neke su bile prolazne, no kod nekih posljedice još uvijek traju pa dr. Vuletić vjeruje da je otvaranje ovakve ambulante i prilika da liječnici nastave pratiti, a po potrebi i liječiti takve pacijente. U neurološkoj post-COVID ambulanti dosad je obrađeno oko 500 bolesnika. Najviše se žale na glavobolju, umor, problem koncentracije i pamćenja, probleme spavanja, apatiju i depresiju, a rjeđe na ostale lakše i teže neurološke probleme. To sve znatno umanjuje njihovu kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje.
– Neurološki problemi se javljaju i kod mladih ljudi, primjerice, kad se vrate na posao ne funkcioniraju kao prije infekcije, što može nekad trajati i šest mjeseci. Takve probleme nismo očekivali kod mladih i zato apeliramo na njih da nam se jave, poručuje Vuletić.


Dječja ambulanta


U Klinici za pedijatriju KBC-a Rijeka, po uzoru na svjetske centre, nedavno je osnovana dječja post-COVID ambulanta. Konkretna potreba za otvaranjem ambulante koja se bavi kliničkim odjecima COVID-19 infekcije u pacijenata koji su preboljeli koronavirus, pojavila se zbog sve većeg broja djece kod kojih zdravstvene poteškoće traju kroz dulje razdoblje nakon preboljenja akutne infekcije koronavirusom. Akutna faza infekcije u dječjoj je populaciji dominantno obilježena blažim kliničkim simptomima, od kojih su najčešći povišena tjelesna temperatura, slabost, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, respiratorni i simptomi gastrointestinalnog sustava, no ponekad je i akutna bolest u djece i mladih obilježena težim simptomima. Jedna od najtežih komplikacija COVID-19 infekcije u djece jest multisistemski upalni sindrom (MIS-C). Karakterizira ga stalna prisutnost visoke temperature uz upalnu zahvaćenost dvaju ili više organskih sustava. Bolest predstavlja hitno stanje u pedijatrijskoj praksi, potencijalnu ugrozu života te je nerijetko potrebna primjena mjera intenzivnog liječenja. U KBC-u Rijeka od početka pandemije uspješno je izliječeno 19-ero djece oboljele od MIS-C-a, a u bolnici upozoravaju na to da postotak oboljelih od bolesti COVID-19 u pedijatrijskoj populaciji raste, kao i postotak hospitalizacija u riječkom KBC-u.


Doc. dr. sc. Iva Bilić Čače ➥ predstojnica Klinike za pedijatriju

Doc. dr. sc. Iva Bilić Čače ➥ predstojnica Klinike za pedijatriju –  SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER


– U Klinici za pedijatriju tijekom protekla dva epidemijska vala primijetili smo pojačan dolazak djece zbog simptoma i znakova uslijed akutne COVID-19 infekcije, no isto tako primijetili smo i da sve više djece dolazi zbog mnogobrojnih simptoma koji se javljaju po preboljenju akutne infekcije, a koji traju dulji period. Takva djeca pate od post-COVID sindroma, što je zajednički naziv za niz simptoma i znakova koji kod određenog, još uvijek nejasnog broja djece traju nekoliko tjedana, pa i mjeseci. Simptomi i znakovi post-COVID sindroma u djece mogu uključivati tegobe različitih organa i organskih sustava. Najčešći su simptomi intolerancija napora, umor, malaksalost, bolovi u zglobovima i mišićima, dugotrajna povišena tjelesna temperatura. Djeca mogu patiti od simptoma gastrointestinalnog sustava u smislu bolova u trbuhu, otežanog disanja ili različitih neuroloških tegoba, od kojih dominiraju glavobolje, vrtoglavice, promjene u osjetilima, ali i poremećaji pažnje, koncentracije i ponašanja. Od post-COVID simptoma mogu patiti djeca koja su preboljela blagi oblik infekcije, a zbog svega navedenog odlučili smo u Klinici za pedijatriju KBC-a Rijeka otvoriti post-COVID ambulantu. Ambulanta je zamišljena i funkcionira po hibridnom tipu. Naručivanje pacijenata moguće je isključivo e-putem od strane njihovih liječnika primarne zdravstvene zaštite – specijalista pedijatrije, obiteljske medicine i školske medicine. To su naime izabrani liječnici specijalisti koji najbolje poznaju dijete, njegovu povijest bolesti, kao i sam tijek akutne COVID-19 infekcije. Oni će najveći dio djece s post-COVID simptomima obraditi i liječiti ambulantno, a manji postotak onih koji zahtijevaju subspecijalistički pristup te dijagnostiku i liječenje na razini sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, njihovi će liječnici uputiti u našu Kliniku. Pritom, u izravnoj komunikaciji liječnik primarne zdravstvene zaštite prema bolničkom liječniku dostavlja detaljan opis tegoba djeteta koji pomaže da unutar našega tima odredimo subspecijalista pedijatrije koji će na optimalan način i u što kraćem vremenu pomoći našem zajedničkom pacijentu. Da bi ambulanta funkcionirala kako je zamišljeno, potrebna je uska suradnja svih liječnika i medicinskih djelatnika koji se brinu o zdravlju djeteta unutar našeg zdravstvenog sustava. Suradnja s kolegama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u našoj je regiji i dosad bila na iznimnoj razini i vjerujemo da će ona takva biti i dalje, kaže predstojnica Klinike za pedijatriju doc. dr. Iva Bilić Čače, a u rad ove multidisciplinarne ambulante uključeni su uži specijalisti pedijatrije: gastroenterolozi, pulmolozi, imunolozi, neuropedijatri, kardiolozi, endokrinolozi te specijalisti dječje psihijatrije.


Sadržaj nastao u suradnji s KBC Rijeka