Zasluga: ANA KRIŽANEC / Glavna sestra Danijela Ratković i liječnica Katarina Skender
Prepoznatljivi smo i uspješni u prevenciji i rehabilitaciji bolesti dišnih organa i organa za kretanje, no budući da naš rad karakterizira multidisciplinaran pristup, sve su medicinske djelatnosti važne i, više ili manje, povezane, kazala je Nataša Manestar, ravnateljica Thalassotherapije Crikvenica
Stoljetna se tradicija Thalassotherapije Crikvenica temelji na skladnom povezivanju izvrsne lokacije uz more, povoljne mikroklime i modernih medicinskih dostignuća.
– U središtu naše ustanove oduvijek su ljudi svih generacija – oni koji trebaju liječenje i oni koji slušaju, podržavaju, liječe i pomažu. Pratimo trendove i inovacije u medicini i tehnologiji, no ne zaboravljamo da ništa ne može zamijeniti čovjeka. I to se nikad neće promijeniti.
Ulaganja su kod nas stalna, trenutno još uvijek traje veliki investicijski ciklus, u čemu nam snažnu podršku pruža naš osnivač, Primorsko-goranska županija. Prepoznatljivi smo i uspješni u prevenciji i rehabilitaciji bolesti dišnih organa i organa za kretanje, no budući da naš rad karakterizira multidisciplinaran pristup, sve su medicinske djelatnosti važne i, više ili manje, povezane. Bitan preduvjet za uspješan razvoj i napredak je svakako naš liječnički tim, kojemu ovim putem čestitam njihov dan, kazala je Nataša Manestar, ravnateljica Thalassotherapije Crikvenica.

Zasluga: ANA KRIŽANEC
U središtu naše ustanove oduvijek su ljudi svih generacija, ravnateljica Thalassotherapije Crikvenica Nataša Manestar
Pregledi i manji zahvati
Ustanova od 2013. godine ima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovorene medicinske usluge iz područja dermatovenerološke zaštite. Ordinaciju dermatologije i venerologije danas vodi liječnica Katarina Skender, specijalist dermatologije i venerologije, a uz nju je i Danijela Ratković, glavna sestra Thalassotherapije Crikvenica i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo. Provode se dermatološki pregledi te dijagnostički i terapijski zahvati: dermatoskopija, krioterapija, procjena AB indeksa, elektrokauterizacija, ekskohleacija, intralezionalna terapija keloida, alergološka dijagnostika i liječenje kroničnoga venskog ulkusa. Izvode se i mali kirurški zahvati na koži, uključujući biopsije i kirurško odstranjivanje madeža, drugih tumora kože i sumnjivih tvorbi, uz patohistološku analizu.
– Koža je najveći ljudski organ, koji ima ključnu ulogu u zaštiti organizma od različitih vanjskih utjecaja. Njezino stanje itekako utječe na opće zdravstveno stanje i kvalitetu života, stoga je vrlo važno redovito se pregledavati i posvetiti pažnju svim promjenama koje se javljaju i mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, poput kožnih karcinoma.
Dermatološki se pregled preporučuje barem jednom godišnje, a osobe koje imaju povećan rizik od razvoja raka kože (npr. ako imaju svijetlu kožu, višestruke atipične madeže, prethodno su imali rak kože ili imaju obiteljsku anamnezu raka kože) trebaju češće preglede, svakih 6 mjeseci ili prema uputama dermatologa.
PODIZANJE STANDARDARazvoj digitalnih alata za analizu i pohranu dermoskopskih slika dodatno podiže standarde u dijagnostici bolesti kože |
Razvoj digitalne dermatoskopije
Veoma važna, učestala i korisna dijagnostička metoda u dermatologiji je dermatoskopija, neinvazivna tehnika koja omogućava detaljan pregled kože, s posebnim naglaskom na pigmentirane i nepigmentirane lezije. Dermatoskopija značajno poboljšava dijagnostičku preciznost u dermatološkoj praksi, a izvodi se ručnim ili digitalnim dermatoskopom. Omogućuje nam razdvajanje benignih od malignih lezija i rano prepoznavanje melanoma – najopasnijega oblika raka kože. Također, može se koristiti za dijagnozu nemelanocitnih tumora, kao što su karcinom bazalnih stanica, dermatofibromi i drugi benigni ili maligni tumori kože. Osim konvencionalne uloge, dermatoskopija poboljšava kliničku dijagnozu i u drugim područjima dermatologije, uključujući infekcije/infestacije, upalne bolesti kože i bolesti kose. U posljednjih je nekoliko godina razvoj digitalne dermatoskopije dodatno unaprijedio dijagnostičke mogućnosti. Digitalni uređaji omogućavaju pohranu slika i njihovo praćenje tijekom vremena, što pomaže pri analizi promjena i donošenju bolje odluke o liječenju te smanjuje potrebu za invazivnim zahvatima. Slika madeža pretvara se u digitalni format, koji se može pohraniti i analizirati tijekom vremena pa možemo pratiti promjene u obliku, boji i veličini, što je ključno za pravovremenu dijagnozu i intervenciju. Korisna je i za dugoročno i kratkoročno praćenje pacijenata. Razvoj digitalnih alata za analizu i pohranu dermoskopskih slika dodatno podiže standarde u dijagnostici bolesti kože. Novi digitalni dermatoskopi mogu se koristiti i algoritmima umjetne inteligencije za analizu slika i otkrivanje sumnjivih lezija, kazala je dr. Skender.
Alergološka dijagnostika u Thalassotherapiji Crikvenica polazi od kožnoga alergološkog testiranja. Prick test uključuje ubodne testove za otkrivanje alergija na inhalatorne i nutritivne alergene, a služi za potvrdu dijagnoze alergijskih bolesti koje se manifestiraju u nosu, očima, ušima, ždrijelu, grlu, bronhima i koži. Prednost metode je dobivanje rezultata u roku od 20 minuta.

Zasluga: ANA KRIŽANEC
Ordinaciju dermatologije i venerologije danas vodi liječnica Katarina Skender, specijalist dermatologije i venerologije
Terapijski postupci
Dermatokirurgija uključuje kirurško odstranjivanje madeža, dobroćudnih i zloćudnih tumora kože. Liječenje kroničnoga venskog ulkusa obuhvaća različite kirurške i konzervativne pristupe, uz primjenu modernih obloga za liječenje kroničnih rana. Krioterapija uključuje upotrebu tekućega dušika za uklanjanje abnormalnih kožnih izraslina. Upotrebljava se za razne površinske benigne lezije, poput virusnih bradavica i seboroičnih keratoza, a ponekad i za liječenje manjih karcinoma kože, poput karcinoma bazalnih stanica ili Bowenove bolesti. Od terapijskih ćemo postupaka spomenuti još elektrokauterizaciju – električnom se strujom uništavaju određene dobroćudne kožne promjene poput bradavica, madeža, cista ili drugih abnormalnosti kože, s ciljem poboljšanja estetskoga izgleda ili liječenja određenih dermatoloških stanja.
– Pri pregledu je važno provesti i edukaciju pacijenta o važnosti samopregleda kože te korištenju preventivnih mjera radi smanjenja rizika od kožnih karcinoma. Važno je obratiti pozornost na promjene na koži poput novih madeža, osipa ili drugih nepravilnosti i odmah posjetiti dermatologa ako se primijeti nešto neuobičajeno. U praćenju mogu pomoći tzv. ABCDE kriteriji za prepoznavanje sumnjivih madeža: Asymmetry (asimetrija), Border (rub), Color (boja), Diameter (promjer) i Evolving (evolucija promjene).
U prevenciji kožnih karcinoma izuzetno je važna i zaštita od UV zraka. Dugotrajno izlaganje suncu može uzrokovati oštećenje DNK-a u stanicama kože, što može dovesti do nastanka raka kože te do preranog starenja kože. Osnovne mjere zaštite uključuju korištenje krema za sunčanje, nošenje zaštitne odjeće i izbjegavanje sunca ljeti u najjačim satima. Važno je napomenuti da je, iako su sunčeve zrake najjače tijekom ljetnih mjeseci, štetno UV zračenje prisutno tijekom cijele godine. Iz tog je razloga važno cjelogodišnje korištenje krema s SPF faktorom, jer može pomoći u zaštiti kože i sprječavanju negativnih učinaka izlaganja suncu. Preventiva, pravovremena briga o sebi i edukacija ključne su za očuvanje zdravlja i ljepote naše kože. I, što je najvažnije, mogu nam spasiti život, zaključila je dr. Katarina Skender.
