Odgovornost je u konkretnom slučaju isključivo na Gradskom zavodu za zaštitu spomenika koji bi se trebao pobrinuti za reljefe i kipove. Nije sve u obnovi fasada i krovišta, kritično se osvrnuo na dugogodišnji maćehinski odnos prema baštini Zvonko Maković
ZAGREB U prizemlju gornjogradske palače Grlečić-Jelačić na Markovom trgu 9 kraj zgrade Sabora, Vlade i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, nezaustavljivo propada desetak artefakata – uz dva brončana reljefa autora kipara Želimira Janeša uklonjena s kipa kralja Tomislava o kojima su mediji pisali prije više od godinu dana, naša ekipa jučer je u istom hodniku pronašla još tri kamena popločenja s motivima iz hrvatske povijesti te dva ukrasna stupa, dok se na podu dvorišne lođe izloženo zimi i vlazi »kiseli« čak deset kamenih kipova svetaca i anđela nepoznatog autora! Razmjeri nemara prema kulturnoj baštini time su još veći, a da nitko od nadležnih unatoč javnim upozorenjima nije našao za shodno pobrinuti se za barem dio artefakata.Bez ikakvih sigurnosnih mjera ulaz u Palaču koja je kao zaštićeni spomenik kulture u fazi obnove i pod građevinskim skelama ponovo je otključan. Ipak, nismo našli ni radnike, a još manje čuvare. S obzirom na to da je zgrada pod nadležnošću Muzeja grada Zagreba, dakle Grada Zagreba, zapanjujući je nemar i nezainteresiranost vlasnika.
Zgrada prvog Radio Zagreba
Zanimljivo je da je upravo iz te zgrade 15. svibnja 1926. emitiran i prvi signal Radio Zagreba sa znamenitim obraćanjem voditeljice: »Halo, halo, ovdje Radio Zagreb!«.
Prvospomenuti reljefi koji su na spomeniku prvog hrvatskoga kralja, kralja Tomislava kraj Glavnog kolodvora prikazivale pomirbu srpskog kneza i bugarskog kralja postali su 1991. godine za tadašnju HDZ-ovu vlast nepoželjni pa su ad hoc »pospremljeni« podalje od oka javnosti. Na spomenik su tada postavljeni originalni reljefi kipara Roberta Frangeša-Mihanovića autora spomenika kralja-konjanika koji pokazuju krštenje Hrvata i Sabora. Upravo je ta spomen-ploča, koju poslijeratna vlast 1947. godine nije htjela prihvatiti, bila po originalnoj Frangešovoj zamisli još iz 1934. Ipak, u infantilnim osvetničkim postupcima prema dijelu povijesne baštine čini se da je Janešova »pomirba« prošla lošije nego »krštenje« jer nije dobila čak ni neki prašnjavi depo u nekom muzejskom podrumu. Povjesničar umjetnosti i predsjednik Odbora za kulturu Gradske skupštine Zvonko Maković kritično se osvrnuo na dugogodišnji maćehinski odnos prema baštini.
Na pladnju lopovima
– Riječ je o pravoj indolenciji gradskih struktura! Odgovornost je u konkretnom slučaju isključivo na Gradskom zavodu za zaštitu spomenika koji bi se trebao pobrinuti za reljefe i kipove. Nije sve u obnovi fasada i krovišta. Treba se pobrinuti i za predmete koji leže u takvim zgradama. Nema nikakvih opravdanja da prostora za smještaj nedostaje. Obližnji Klovićevi dvori imaju solidan prostor i depo za ovakve predmete i nije mi jasno zašto to već nije napravljeno. Naš odbor još je prošle godine obišao lokaciju i uputio javni apel za spas umjetničkih predmeta. Ako se tako odnosimo prema baštini koja se nalazi na 50 do 100 metara od Sabora, Vlade i Skupštine, zamislite što je tek s umjetničkim predmetima izvan centra grada, u nekoj Fraterščici ili Ferenščici – upozorio je Maković. Neslužbene informacije govore da su slični artefakti nalaze i u nepristupačnom podrumu same Palače, skriveni od oka javnosti. S obzirom da su spomenuti predmeti »izloženi« u hodniku i dvorištu kao na pladnju ponuđeni ambicioznijim kradljivcima, za pretpostaviti je da je u podrumu Palače poprilična gužva.
