Europski parlament jedina je europska institucija koju izravno biraju građani te kao takva jedina izravno odgovara građanima i može pozivati druge institucije na odgovornost kako bi osigurala transparentnu i demokratičnu Europu. Izbori za Europski parlament održavaju se od 6. do 9. lipnja, kada će oko 373 milijuna Europljana biti pozvano na birališta kako bi izabrali 720 članova sljedećeg saziva Europskog parlamenta.

Građani Hrvatske 9. lipnja biraju svojih 12 zastupnika, a interes se za ove izbore u Hrvatskoj se na drugima, otkako smo članica, u odnosu na prve blago povećao. Prema podacima Europskog parlamenta, u Hrvatskoj je 2014. na europske izbore izašlo 25,24% registriranih birača, dok se 2019. izlaznost u Hrvatskoj povećava se na 29,85%. Prema istraživanju Eurobarometra, koje je naručio Europski parlament, do većeg odaziva došlo je zbog porasta interesa mladih glasača.

Dajana Ivičić, studentica treće godine politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te članica upravnog odbora Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti, kaže kako su političko obrazovanje i građanski odgoj važni kako bi mladi shvatili da je njihov glas doista važan.

Nada se boljoj izlaznosti

– Zahvaljujući europskim projektima i iskustvima iz prve ruke često su nam vidljive prednosti članstva u Uniji, poput građevinskih projekata kao što su obnova Banije, obnova zgrada brojnih fakulteta, razmjene studenata… Mi imamo velike poticaje od EU-a, koji građani cijene, rekla je Dajana.

Napomenula je kako se nada da će izlaznost biti bolja ove godine i da će kampanja #IskoristiSvojGlas ureda za EP u Hrvatskoj mobilizirati građane. Ipak, nada u Europsku uniju se gubi u nekim njenim dijelovima, najprije zbog situacije s Ukrajinom i Rusijom i ekonomske krize. Kako bi se povećala izlaznost na izborima, EU se mora pokazati kao jedno tijelo koje može dati konkretne rezultate, inače – zašto bismo izašli na izbore za Europski parlament ako mislimo da on ne može postići ništa konkretno, upitala je studentica.

Foto Davor Kovačević

Mlade je o izborima potrebno informirati i mobilizirati ih. Kampanja se provodi za svake izbore, ali ona mora biti ciljana i kvalitetna. Kao dobar primjer ističe angažman koji je i sama u suradnji s Europskim domom imala u srednjoj školi, kada je sudjelovala u kampanji za europske izbore 2019. godine. Zainteresiranost mladih na početku je bila dosta niska, no nakon predstavljanja mogućnosti koje Europska unija nudi, poput obrazovanja i mobilnosti, povećao se interes.

Sloboda i mobilnost

– U srednjoj školi provodila sam projekt zbog kojeg je moja škola kasnije postala škola ambasadorica Europskog parlamenta u Hrvatskoj i nastavila dalje provoditi razne projekte. Radili smo na promociji vrijednosti Unije i promicanju njenih vrijednosti, ali i onoga što unija nudi mladima. Kada si u mogućnosti otići u drugu državu EU-a bez putovnice i prelaska granice, kada odeš u Poljsku i nisi u roamingu – osjećaš slobodu koju Unija nudi. A sloboda i mobilnost mladima su iznimno su važni, rekla je Dajana.

Mladi vide pozitivne strane EU-a kada su im više izloženi, ali oni koji dolaze iz sredina u kojima prilike za takve mobilnosti nisu bile velike uglavnom su i manje upoznati i zainteresirani. Kada se projekti kvalitetno provode i mogućnosti koje EU nudi kvalitetno predoče, mladi su im više otvoreni.

– EU je u svojim početcima radila na kreiranju europskog identiteta, posebno usmjerena ka mlađoj populaciji, naglašavajući povezanost sa cijelom Europom i toleranciju prema različitostima – a mladi to vrlo pozitivno prihvaćaju, dodala je Dajana.

Ona je ove godine analizirala programe ljevice u Europskom Parlamentu, točke koje su im najbitnije i kojima se najviše posvećuju, kao i što je ono što planiraju dalje. Angažirala se upravo zbog kampanje koja je bila prisutna tijekom prošlih parlamentarnih izbora, čiji je slogan bio ‘Ovaj put glasam’, putem koje se radilo na većoj uključenosti mladih oko tematike koja se tiče EU-a.

Minimalna dob

Minimalna dob za glasanje na Europskim izborima uređena je nacionalnim propisima. To znači da ona u većini država članica iznosi 18 godina, osim u Grčkoj (17) te u Austriji, Belgiji, Malti i Njemačkoj (16). Minimalna dob za kandidiranje različita je i kreće se od 18 do 25 godina.

– Jedna od stavki o kojima se raspravlja u Europskom parlamentu jest spuštanje dobne granice za glasanje na 16 godina. U nekim zemljama dobna je granica već spuštena, ali je inicijativa za spuštanje dobne granice na 16 godina nužna kako bi unutar EU-a svi mogli glasati od iste dobne granice. Koja je logika da mladi u Hrvatskoj od 16. do 18. godine ne mogu izaći na izbore, a u Austriji to mogu? Osim toga, to bi pridonijelo izlaznosti, odnosno popularizacija izlazaka na izbore kod mladih. Mladi nerijetko kod nas počinju glasati tek iza dvadesete godine, jer ne steknu tu kulturu ranije, pojasnila je Dajana.

Reuters

Građani su slabo upoznati s europskim institucijama, što kod glasača stvara odbojnosti. Europski parlament i sve institucije Unije mladima se čine vrlo distancirano, pa se ne osjećaju kao da izbori za EP imaju utjecaja na njihov život. Europske institucije su konfuzne i studentima koji se o njima informiraju detaljno, kamoli ljudima koji nisu upućeni u te teme, dodala je.

– Institucije EU-a djeluju vrlo apstraktno i zakomplicirano birokratskim jezikom. To utječe na izlaznost. I kod parlamentarnih izbora u Hrvatskoj često ljudi odbijaju sudjelovati jer ne misle da će se nešto promijeniti – a EP je znatno udaljenija ideja nego naš Sabor. Nije svim građanima sasvim jasno što radi Europski parlament, što Komisija i svi ti odbori u Komisiji, pa onda tek ostale institucije… I dok govorimo o tome, dio mladih kod nas još uvijek ne zna razliku između funkcije predsjednika i premijera, rekla je politologinja.

Nedovoljna uključenost

Mladi uopće ne znaju kako odluke donesene u Bruxellesu utječu na njihov život u Hrvatskoj.

– Kod nas samo možete čuti Plenkovića kako se hvali da je s Ursulom von der Leyen dogovorio da Hrvatska dobije određeni novac iz Unije. Nama EU ispada kao banka bez kamata. To je problem koji imamo zahvaljujući tome kako naši političari predstavljaju određene postupke EU-a, rekla je Dajana.

Osim toga, mladi su nedovoljno uključeni u rad europskih institucija. Na tome je potrebno raditi, ističe, počev od stažiranja. No i mladi bi sami trebali inicirati vlastito informiranje o temama koje su od velikog značaja za njih same. Ured Europskog parlamenta pokušava približiti Uniju mladima i osvijestiti ih o tome da oni mogu doprinijeti odlučivanju u Uniji, ali i dalje nema dovoljno mogućnosti za uključivanje mladih u procese donošenja odluka i kreacija politika, naglasila je Dajana.

– To kao mogućnost postoji kroz stranke, gdje su mladeži stranaka uljučene u podmlatke Europskog parlamenta. Primjerice, pomladak Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) kreirao je svoj program i predao ga je Klubu, a oni se trude uključiti te prijedloge u svoj program, rekla je Dajana.

Slučaj Nutela

Na pitanje o zastupnicima za Europski parlament koji se uglavnom “ponavljaju”, ističe kako to ne vidi kao problem, bar ne u svim slučajevima. Problematičnim vidi izbor Karla Resslera iz HDZ-a, koji je, smatra, kao i Plenković, poslan u Europu kako bi se oblikovao i postao savršeni eurokrat. Nadalje, Ivan Vilibor Sinčić, zbog kojeg se raspao Živi Zid, pokazao je da im je jedini cilj bio dobiti poziciju i plaću europarlamentarca. Ne bi bilo dobro da svi spadnu pod stigmu toga da samo čuvaju mjesto u EP, naglasila je Dajana. Što se tiče Biljane Borzan, Predraga Freda Marića ili Tonina Picule, ističe kako su među rijetkim europarlamentarcima iz Hrvatske koji su prepoznatljivi u EP.

– Oni su uspjeli postići puno unutar europskih institucija. Zahvaljujući njima svi građani u Hrvatskoj vide u državi jasan odraz onoga što se događa na europskoj razini. Slučaj Nutela, pa univerzalni C punjač – znamo da su oni to izborili. Tamo su mandat za mandatom, ali kada se pogleda što su napravili njihov je (re)izbor sasvim opravdan. Pokrenuli su razne stvari, a da se Biljana Borzan, primjerice, sada ne kandidira, rekla bih da bi dosta otvorenih projekata na kojima ona radi ostalo napušteno. Matić je postigao puno kada su u pitanju ženska prava. Nije loše imati prepoznatljiva lica unutar EP, rekla je Dajana.

Kreiranje projekata

Mladi bi trebali imati ulogu u kreiranju projekata koji se tiču upravo njih, jer sami najbolje znaju što im je samima potrebno. Dajana je jednostavno objasnila zašto je njihov glas možda iskreniji i hrabriji nego glas nekog starijeg.

Foto Davor Kovačević

– Mlade je potrebno uključiti u proces donošenja politika. Oni su često spremniji ukazati na probleme od starijih koje je strah zbog gubitka karijere, pozicije, dok mladi mogu donositi riskatne poteze – što je u politici nužno. Ako je ljude u politici strah od gubitka karijere, zbog čega ne potežu važne teme, u velikoj smo gabuli. Mlade je potrebno imati u svakoj domeni politike, jer oni nose veliko bogatstvo, rekla je.

Mladi se svakako moraju bolje informirati, a odgovornost za to je najprije na njima, ako već obrazovanje kaska u tome. Građanski i politički odgoj bi situaciju znatno poboljšali. Osim toga, navela je kako su brojne web stranice koje se bave temama politike dostupne svima, a smatra i da je prisutnost kanala na društvenim mrežama koji politiku predstavljaju na jasan način od velike važnosti.

– Ako se mladi ne bave politikom, politika će se svakako baviti njima. Mladi moraju postati svjesni toga da se svijet oko nas događa i da ne trebamo protratiti cijelu mladost na zabavu i uživanje. Moramo biti svjesni da odluke na državnoj i europskoj razini ozbiljno utječu na nas, rekla je.

Kada je u pitanje inflacija i rast cijena nekretnina, krivnju vidi u državi. Ipak, kada je u pitanju podizanje razine ljudskih prava – EU je ta koja zaslužuje zasluge.

– EU i ideali Europe bazirani su na ljudskim pravima, uz tolerancije različitosti. Ne znam kada je u Hrvatskoj itko dobio zasluge za provođenje bilo čega vezano za ljudska prava, jer kada netko pokušava posiješiti ljudska prava bude žestoko napadnut od strane radikalne desnice, istaknula je Dajana.

Ponovila je kako se politički angažirala upravo zbog Europske unije, jer joj ona predstavlja pozitivan faktor koji bi razriješio tenzije u brojnim europskim zemljama, pogotovo na zapadnom Balkanu.

Ujedinjeni u različitosti

– Jako mi je žao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija još uvijek u tako sporim procesima ulaska u Uniju. Za mene je ona ideja zajedništva, kako i EU kaže – ujedinjeni u različitosti razlog zbog kojeg poštuje Uniju. EU pruža sve ideje koje je propagirala i Jugoslavija – samo su tada bili bratstvo i jedinstvo, a sada su tolerancija i zajedništvo. Nažalost, te su ideje donekle oštećene zbog aktera poput Vitora Orbana, koji se predstavlja kao velika prijetnja europskim idealima i vrijednostima, rekla je Dajana.

EU kao nadnacionalni akter može sjajno utjecati na proširenje i očuvanje ljudskih prava i ona može postavljati ruku između nacionalizama koji se sukobljavaju. S druge strane, nemaju mehanizme za provođenje ideja na kojima je EU bazirana, zbog čega se boje primiti nove članice, kako se ne bi naštetilo idealima, dok unutar sebe već imaju zemlje koje im izbiljno štete – zbog čega mnogi građani danas percipiraju EU kao organizaciju bez kičme.

– EU nije u mogućnosti nanositi sankcije, rijetko čak i one ekonomske, kako bi se ideje uspjele održati. Javlja se i problem stabilitokracije, jer EU na određeni način podupire aktere poput Vučića i Orbana, jer ih je strah posljedica koje bi možda nastale zbog promjene unutar tih zemalja. Stabilnost je za EU vrlo važna, pa se Ursula von der Leyen sastaje, razgovara i rukuje s Vučićem, dok istovremeno kritizira stanje u kojem se Srbija nalazi – zbog vlade koja je na vlasti. Zato se kaže da EU mora izgraditi kičmu i reći da neke stvari ne funkcioniraju i da ulazak u EU neće biti moguć dok se određene promjene ne dogode. Danas oni toleriraju autokratske sustave samo kako bi se održala stabilnost, rekla je Dajana.

Projekt je realiziran uz potporu Europskog parlamenta.

Za objavljeni sadržaj isključivo su odgovorni autori.