Bakar protiv ugljena: Luka ne želi ni čuti za zatvaranje terminala za rasuti teret

Grad Bakar želi da se terminal zatvori prije svega zbog zagađenja mora u Bakarskom zaljevu odnosno zraka u njihovom gradu, što se posljednji put dogodilo prekjučer. Iz Luke s druge strane ističu da im terminal donosi prihode i da bi njegovim zatvaranjem 50-ak radnika praktički ostalo bez posla

BAKAR Grad Bakar se pod svaku cijenu želi riješiti terminala Luke Rijeka za rasute terete, a Luka Rijeka pod svaku cijenu želi da taj terminal i dalje ostane u funkciji. Ovaj sukob argumenata, želja i mišljenja između proračunski najbogatijega grada u riječkom prstenu, u kojem je već godinama na vlasti HDZ gradonačelnika Tomislava Klarića i jedne od najvažnijih, ako ne i najvažnije tvrtke za razvoj Rijeke, dodatno je dobio na važnostii od kada je predsjednik uprave Luke postao Vedran Devčić koji je blizak SDP-u.

Grad Bakar želi da se terminal zatvori prije svega zbog zagađenja mora u Bakarskom zaljevu odnosno zraka u njihovom gradu, što su argumenti koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju i na sjednicama Vijeća. Najnoviji prijmjer zagađenja dogodio se upravo ovog utorka, kada je kod prekrcaja, uslijed velikih temperatura i sušenja ugljena, došlo do prašenja koje se širilo gradom.

Prostorni plan

Iz Luke s druge strane ističu da im bakarski terminal donosi prihode, da bi se ti prihodi mogli i povećati te da je u ovoj jedinici, ili vezano za nju, zaposleno 50-ak radnika koji bi zatvaranjem terminala praktički ostali bez posla. Prema neslužbenim informacijama, Klarić je sklon zbrinuti radnike koji žive na području Grada Bakra, financijske benefite koje Grad ima od terminala gradonačelnik smatra minornim, dok čist zrak i čisto podmorje pretpostavlja financijskim minusima koje će Luka imati zatvaranjem terminala.

– Terminal za rasute terete u gradu Bakru, koji je zaštićena kulturna baština, je neprihvatljiv, kaže Tomislav Klarić. Osim toga, on koči razvoj grada, a istovremeno, gospodarski, financijski ili brojem zaposlenih, ne donosi nam veliku korist, a treba dodati i da su na području terminala izvori pitke vode. Stoga smo osnovali Povjerenstvo za praćenje izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije, temeljem čega ćemo na javnoj raspravi dati svoje očitovanje o terminalu. Mi nemamo ništa protiv luke, ali ne želimo luku s ovakvom vrstom tereta. Ugljenoj rudači i rasutom teretu u Bakru jednostavno više nije mjesto. Neshvatljivo je promišljanje Luke Rijeka i Lučke uprave Rijeka, kao i PGŽ, da uporno u Bakar guraju rasuti teret kada su i sami svjesni skučenosti prostora uvjetovanih konfiguracijom terena. Luka za rasute terete u Bakru postala je kočnica razvoja, skladište ugljene rudače i pretovarna stanica iz većeg u manji brod, uglavnom za potrebe talijanske industrije. Što od toga imaju Bakar, PGŽ i Republika Hrvatska?, pita se Klarić, koji je detaljnije obrazlaganje svojeg stava najavio za javnu raspravu o novom Prostornom planu PGŽ-a.

Nema alternative

Prema prednacrtu PP-a, terminal za rasute terete ostaje u Bakru, zbog čega se Klarić i vijećnici pribojavaju da se lučke djelatnosti u njihovom gradu, kakvu ne žele, neće moći riješiti još desetljećima. Zbog svega toga uskoro namjeravaju pokrenuti veliku kampanju i izvršiti pritisak na Županiju da iz PP-a izbaci terminal za rasute terete.

U akciju namjeravaju uključiti ekologe, a od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo naručili su temeljito mjerenje kakvoće zrake, za koje vjeruju da će pokazati da je terminal glavni zagađivač u gradu.

Čelnik Luke Vedran Devčić o zatvaranju barakrskog terminala ne želi ni čuti, ali napominje da, s ciljem izgradnje partnerskih odnosa, u narednom razdoblju namjerava održati sastanak na kojem će se cjelovito upoznati sa stavovima i argumentima predstavnika Grada Bakra.

Zaštita okoliša

– U tom smislu teško nam je komentirati stavove i moguće argumente Grada Bakra jer nam u ovom trenutku oni nisu poznati u cijelosti. U današnjim gospodarskim uvjetima razgovarati o samoinicijativnom gašenju gospodarskih kapaciteta koji uspješno posluju nije uputno i takve razgovore ne možemo podržati. Želim međutim istaknuti da će visoki nivo zaštite okoliša biti dio naše poslovne politike i na tome ćemo inzistirati u svim poslovnim procesima, pa tako i na terminalu za rasute terete u Bakru, kaže Devčić, napomenuvši da se u Bakru posljednjih godina prekrca oko 840.000 tona tereta, a u najboljim godinama i do 2,51 milijun tona te da je u 2011. godini prihod terminala od prodaje iznosio 16,398 milijuna kuna, od čega je prihod od prodaje u inozemstvu iznosio 15,860 milijuna.

– Promet terminala u Bakru u najvećem dijelu je tranzitne prirode, što znači da se prihodi ostvaruju prodajom usluge na ino tržištu te da je riječ o izvoznom poslu. Ponovo ću istaknuti, u današnjim vremenima krize i pada gospodarskih aktivnosti ne smatramo mudrim razmišljati o gašenju poslovnih sustava koji imaju posla, a osobito kada su još i izvozno orijentirani. U nikakvim poslovnim planovima Luke Rijeka gašenje terminala za rasute terete u Bakru nije opcija. Alternative nema. Upravo suprotno, po preuzetim obavezama iz Rijeka Gateway Projekta financiranim od Svjetske Banke, terminal Bakar je predviđen za privatizaciju uvođenjem strateškog partnera po modelu Jadranskih Vrata/ICTSI na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji bi investirao u modernizaciju tehnologije i najviši nivo zaštite okoliša, dodaje predsjednik Uprave Luke.

Dubina mora

Na posljednjoj sjednici bakarskog Vijeća, vijećnik Desmir Širola istaknuo je da Luka otpad iz terminala odlaže u more, što je tvrdio i prošlog ljeta, a da te tvrdnje iz Luke nikad nisu demantirane. Martin Pavletić, nekadašnji pomorski kapetan a danas predsjednik Športsko-ribolovnog društva Luben iz Bakra i ekološki aktivist, tvrdi da se u podmorju Bakarskog zaljeva s godinama stvorio talog od ugljena i željezne rudače koji je značajno smanjio dubinu mora. Prema njegovim riječima, to je samo jedan od problema koje terminal generira u Bakru.

– Najopasnije je samozapaljenje ugljena, kada se u zrak oslobađa ugljični dioksid i cijeli Bakar bude u dimu. Ja stanujem u blizini terminala i kada na stol ispred kuće stavim ruku, cijela mi ostane crna. Terminal je tu odavno, postrojenje je već dotrajalo i nema adekvatnu zaštitu. Ja sam plovio po cijelom svijetu i u nekim je lukama stanje čak i gore, ali u mnogima je bolje. Nemaju skladište za ugljen, koji se ne može skladištiti zajedno s rudačom, što rade u Bakru i onda nemaju gdje s mještavinom koja nastane. Terminal treba zatvoriti, a ako ne, svakako ga treba modernizirati. Nitko neće imati ništa protiv terminala za rasute terete u Bakru ako bude moderan i ne bude zagađivao, kaže Pavletić, koji je najavio da će ronioci Lubena, u suradnji s Prirodoslovnom i grafičkom školom iz Rijeke, uskoro snimati morsko dno i dokazati da je podmorje nasipavano.

Devčić tvrdi da namjernog odlaganja otpadnog materijala u more zasigurno nije bilo, niti će biti, i objašnjava da bi Luka na taj način radila sama protiv sebe.

Bakarskoj vlasti trn u oku je velika dizalica, odnosno brodoiskrcivač smješten u terminalu krajem 2002. kojeg će Lučka uprava s kamatama platiti oko 30 milijuna dolara. Brodoiskrcivač se naime i dan danas koristi daleko manje nego što je predviđeno zbog njegove nekompatibilnosti sa zastarjelim transportnim sustavom u terminalu.– Iskreno se nadam da su Luka, Lučka uprava i PGŽ svjesni bačenog novca, odnosno desetaka milijuna dolara poreznih obveznika za nabavu ogromne dizalice koja već desetak godina stoji gotovo nekorištena dok željeznički kolosijeci u kolodvoru Bakar trunu bez tereta, kaže Klarić, koji smatra da je onečišćenje kod terminala veće između ostaloga i zbog toga što se stara dizalica iz 1978. još uvijek koristi mnogo više od nove.– Primjena stare dizalice ne dovodi do većeg zagađenja. Luka Rijeka treba poraditi na edukaciji zaposlenika o načinu rada i očuvanju okoliša. Također, u sklopu daljnjih planova investiranja po terminalima, vodit će se računa o tehnologijama koje smanjuju emisiju čestica i povećavaju zaštitu okoliša, odgovara Devčić.

Produbljivanje gaza

– Svakim odlaganjem bilo kakvog materijala u more smanjivao bi se gaz i umanjivala konkurentnost terminala što jednostavno s naše pozicije nema smisla. Činjenica je, međutim, da zbog same prirode tereta, uslijed prekrcaja i određenih vremenskih prilika, prije svega vjetra, manji dio materijala završi u moru. Ove godine akcijom Lučke uprave Rijeka u suradnji s tvrtkom Metis izvršeno je produbljivanje gaza, vađenje i zbrinjavanje oko 4.000 m3 takvog materijala i za to postoji odgovarajuća dokumentacija. Prije toga, zbrinjavanje otpadnog materijala je odrađeno 2006. godine u suradnji s tvrtkom GP Krk. Nadalje, kako je zapisnički evidentirano prilikom zadnje inspekcije Državnog inspektorata za zaštitu okoliša, na platou terminala postoji cca. 5.000 tona neopasnog otpada. Radi se o materijalu koji se tretira kao otpad samo zato jer je nastao miješanjem rudače, ugljena i podloge (zemlja-kamen). Prema postojećoj i odgovarajućoj dokumentaciji, dio materijala već se zbrinjavao u tvornicama cementa u Koromačnu i Cemexu, a prema postojećem zapisniku između Luke Rijeka i tvrtki Metis i Cemex, u pripremi je zbrinjavanje čitave količine tog materijala, objašnjava Devčić.

Klarić smatra da bi se razvoj Bakarskog bazena trebao okrenuti u drugom smjeru od Terminala za rasute terete.– Bakar ima kompletno izgrađenu infrastrukturu, privezišta, željezničke kolodvore Bakar, Škljevo i Ivani, što uz poveznicu s pozadinskim lučkim skladištima i neograničenim prostorom Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu, u kratkom vremenu može omogućiti razvoj, kako riječkog, tako i bakarskog bazena. Nadam se da će nekome napokon »zasvijetliti lampica« razuma i da će razvoj okrenuti u pravom smjeru. A jedini pravi smjer, po mom mišljenju, su nova radna mjesta i prihod koji se mora usmjeriti u nove investicije, rekao je gradonačelnik.

Samozapaljenje

Kada je riječ o zagađenju, tvrdnje su i ovdje suprotstavljene. Dobro je poznato da u terminalu s vremena na vrijeme dolazi do samozapaljenja ugljena, nakon čega se nad Bakrom nadvija oblak crnog dima, što mnoge podsjeća na zagađenje iz nekadašnje Koksare. Subjektivni dojam Bakrana da ih terminal truje potvrdio je Goran Crvelin, voditelj Odsjeka za kontrolu zraka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ.

– Mjerenje onečišćenja zraka provodili smo u blizini terminala i ustanovili da su razine štetnih čestica povećane u odnosu na neke druge mjerne postaje u okruženju. Mjerili smo u nekoliko kampanja tijekom 2011. godine i utvrdili da je broj dana kada je ustanovljena prekomjerna emisija veći od dozvoljenog. Na taj način je zraku kod terminala određena II. kategorija, što znači da je onečišćen, kaže Crvelin, koji nije želio spekulirati o mogućim posljedicama po zdravlje, u kontekstu tvrdnje iznesene na jednoj sjednici Vijeća da je u Bakru povećan broj karcinoma pluća.

– Komentar te tvrdnje se ne može svesti u jednu rečenicu. Ali granične vrijednosti onečišćenja postoje upravo zbog zdravlja ljudi i sigurno postoji rizik od oboljenja ako dođe do dugotrajne izloženosti štetnim česticama, rekao je Crvelin.

U prednacrtu PP-a Primorsko-goranske županije u Bakarskom zaljevu se uz rasute terete spominju i silosi. Čelnici Grada Bakra pribojavaju se da to znači kako će se lučke djelatnosti u njihovom gradu, kakve oni ne žele, čak i proširiti.– Plato bivše koksare vrlo je interesantan Luci Rijeka za premještanje dijela lučkih djelatnosti koje sada obavlja na prostorima koje će u budućnosti izgubiti (na primjer Delta), te u funkciji najbliže obale našeg terminala na Škrljevu. Luka Rijeka ima koncesiju na postojeći silos u Rijeci i nema planova vezano za proširenje tih kapaciteta, kaže Devčić.U PP-u se spominje i Ro-Ro terminal, koji je predviđen na dijelu platoa nekadašnje Koksare. Ovaj oblik lučkih djelatnosti za bakarske čelnike je prihvatljiv.–Kao što sam već ranije rekao, Luka Rijeka je zainteresirana za obavljanje lučkih aktivnosti na platou nekadašnje Koksare. Preduvjet za ozbiljnije lučke aktivnosti bilo bi produženje postojeće obale, kako bi istovremeno na vezu mogla biti dva broda. O specifikaciji roba koje bi se tamo radile u ovom trenutku je rano za govoriti. U svakom slučaju to bi bile za okoliš i lokalnu zajednicu prihvatljive robe, rekao je Devčić.

Javna rasprava

Devčić kaže da Luka Rijeka nikad nije dobila službene rezultate mjerenja razine onečišćenja zraka za 2011. godinu.

– Emisija čestica koje zagađuju zrak mjerene su u prethodnom razdoblju. Aparate za mjerenje od strane Zavoda za javno zdravstvo angažirao je Grad Bakar. Prema službenim, javno objavljenim podacima Zavoda za javno zdravstvo PGŽ o kakvoći zraka na području naše Županije u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine, na mjernoj postaji Bakar, kakvoća zraka ima I. kategoriju. Što se tiče rezultata mjerenja za 2011.godinu, Luka Rijeka nije dobila službene rezultate tog mjerenja niti su oni, koliko je nama poznato, službeno i javno negdje prezentirani te stoga možemo pretpostaviti da u protekloj godini također nije bilo većih odstupanja, rekao je Devčić.

Što će na koncu biti s terminalom, bit će jasnije nakon donošenja i usvajanja konačnog prijedloga Prostornog plana PGŽ u Županijskoj skupštini. Sljedeća »runda« razmjene argumenata »za« i »protiv« terminala odigrat će se tijekom javne rasprave o PP-u, koja traje do 18. rujna, a javno izlaganje prijedloga u Rijeci zakazano je za 4. rujna. 

Od komunalne naknade i drugih davanja, Grad Bakar mjesečno od Terminala za rauste terete uprihodi 36.000 kuna, dakle 432.000 kuna godišnje. Ponovimo, gradonačelnik Klarić kaže da taj iznos za Bakar financijski ne donosi veliku korist. Na terminalu rade 53 radnika Luke Rijeka, od čega su njih 21 s područja Grada Bakra. Među njima su i radnici koji su zaposleni u drugim sektorima Luke, a rade u Bakru, a mnogima od njih posao je u cijelosti ovisan o bakarskom terminalu. U samom terminalu zaposleno je 12 radnika, od čega njih pet s područja Bakra. U Luci se pitaju što će biti sa svim tim ljudima ako se terminal zatvori. U Gradu Bakru kažu da terminal ionako ne radi punim kapacitetom i da veliki dio tih radnika ionako samo dio radnog vremena provodi u Bakru.