Unuka tražila "pravdu" za djeda

Sud odbio rehabilitaciju šefa ustaškog zrakoplovstva i zločinca Vladimira Krena

Ana Raić Knežević

Da je uspjela u reviziji presude Vladimira Krena, osuđenog na smrt strijeljanjem, Jasna Mieržvinski vratitila bi ugled obitelji, ali i stekla pravo na djedovu oduzetu imovinu



ZAGREB Reviziju presude kojom je zapovjednik zrakoplovstva tzv. Nezavisne države Hrvatske Vladimir Kren osuđen na smrt strijeljanjem, te mu je oduzeta sva imovina, kao i građanska prava zatražila je njegova unuka Jasna Mieržvinski, no Županijski sud u Zagrebu nije ju prihvatio.


Presudom što ju je 22. listopada 1948. godine izrekao Okružni sud za Grad Zagreb, Kren je proglašen krivim zbog masovnih ubojstava i terora, prisilne mobilizacije, sprovođenja na drugu vjeru, bombardiranja naselja, te prisilnog iseljavanja stanovništva i kažnjen prema Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države. Presuda je glasila: smrt strijeljanjem, a izvršena je 2. prosinca iste godine.


Krenova unuka lani je zatražila reviziju presude tvrdeći kako su u procesu protiv njezinog djeda prekršena međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva.


Zapisnik sa suđenja  





– Ta je presuda u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Ta u kaznenom zakonodavstvu naše države nema smrtne kazne niti kazne konfiskacije imovine i oduzimanja svih građanskih prava, tvrdi Jasna Mieržvinski koja je uz pomoć odvjetnice Mire Matuško Blažević pokušala ostvariti pravo na reviziju djedove osude. Da je u tome uspjela mogla je ostvariti pravo na djedovu oduzetu imovinu, ali i vratiti ugled obitelji.



S obzirom na vremensku distancu i evoluciju pravne znanosti i doktrine neprimjereno je na ovaj način pozivati se na pravne standarde i izrečenu kaznu. Jer takvim jednostranim tumačenjem moglo bi se dovesti u pitanje i većinu najznačajnijih postupaka za ratne zločine, primjerice Nürnberški ili Tokijski proces, u kojima su optuženima također izrečene smrtne kazne, poručili su Krenovoj unuci suci sa Zrinjevca.



– Moj djed nije imao ni pravo na obranu, a tijekom postupka ispitan je samo jedan svjedok što predstavlja kršenje pravnog standarda kaznenog postupka demokratske pravne države, upozorila je Krenova unuka.


Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu kojim je predsjedao sudac Željko Horvatović utvrdilo je, međutim, kako je Krena zastupao odvjetnik Ivan Čepulić što se jasno moglo vidjeti iz zapisnika sa suđenja.


Lojalnost velikom vođi  


– Posebno smo razmatrali je li do osuđujuće presude došlo zlouporabom političke moći od strane suda bivše Jugoslavije, za vrijeme komunističke vladavine, koji je Vladimira Krena osudio zbog toga što je pripadao ustaškoj organizaciji, dakle, zato što je imao drugačije političko uvjerenje, stoji u odluci što ju je potpisao sudac Horvatović.



U Zapovijedi broj 947 od 10. prosinca 1941. godine Vladimir Kren naredio je Zapovjedništvu Zrakoplovne luke Sarajevo da s vremena na vrijeme poduzme bombardiranje sela oko letilišta »Luburić-polje« kako bi se stanovništvo zastrašilo i spriječilo okupljanje pobunjenika u tim mjestima.    Jedinice pod njegovim zapovjedništvom sudjelovale su i u borbenim akcijama na području Kupe i Une, Petrove gore, Šamarice, Plješivice, Kapele, Otočca, Gospića, Višegrada, Tuzle, Bileće, Travnika, Jajca gdje su ginuli civili i rušena naselja.


Utvrđeno je tako među ostalim da je Kren i prije nego što je imenovan na dužnost zapovjednika zračnih snaga NDH bio pripadnik ustaškog pokreta, te je s još petoricom hrvatskih časnika u jugoslavenskoj vojsci u veljači 1941. godine potpisao memorandum što je upućen »Velikom njemačkom narodu i Velikom njemačkom vođi«, izrazivši im svoju lojanost.


– U spisu se nalaze Krenove zapovijedi za bombardiranje određenih naselja u Bosni i Hrvatskoj, kao i naputci za likvidaciju ratnih zarobljenika. Kren je odobrio i slanje ispomoći njemačkoj vojsci na istočnom ratišu, odnosno u borbama u Ukrajini i Krimi, navodi se u odluci Vijeća koje je primijetilo i da je za svoje ratne uspjehe i zasluge Krena odlikovao poglavnik tzv. NDH, kao i Njemačka.