Prvi put nakon objave arbitražne odluke koja je odnose Zagreba i Ljubljane dovela do usijanja, danas će se u Ljubljani sastati premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Miro Cerar. I dok u Banskim dvorima uoči sastanka uvjeravaju da će Plenković s Cerarom razgovarati o »otvorenim pitanjima između država«, pa i o graničnom sporu, iz Cerarova ureda poručuju da će biti riječi isključivo o implementaciji arbitražne odluke, s obzirom na to da je arbitražno sudište svojom odlukom presudilo u graničnom sporu, što je posve u skladu sa zasad nepomirljivim stajalištima Zagreba i Ljubljane.

U tome, naime, i jest ključ aktualnog spora Zagreba i Ljubljane, koji više nije isključivo granični jer se u međuvremenu pretvorio u prijepor oko arbitraže i njezinih posljedica, postavši diplomatski, a na koncu i politički spor. Dok Hrvatska, koja je zbog afere kojom je otkriveno da Slovenija pokušava nelegalnim putem utjecati na arbitre i tako nedopuštenim sredstvima ishodovati povoljnu arbitražnu odluku, prije dvije godine odlukom Sabora neopozivo napustila arbitražni postupak i ne želi priznati arbitražnu odluku, Slovenija je ostala privržena arbitraži i zahtijeva implementaciju odluke arbitraže.

Slovenija je pokrenula široku diplomatsku akciju kojom uspijeva pridobiti potporu važnih europskih aktera za implementaciju arbitražne odluke, a i Europska komisija nedavno je nedvosmisleno poručila Zagrebu i Ljubljani da moraju implementirati arbitražnu odluku, iako je priznala da je riječ o bilateralnom sporu. Njemačka je, uz zemlje Beneluxa, Ljubljani pružila nedvosmislenu potporu, istodobno vršeći pritisak na Hrvatsku da prizna i implementira arbitražnu odluku. Zanimljivo je da se u Berlinu pritom uopće ne obaziru na arbitražni skandal i njegove posljedice po vjerodostojnost arbitraže, što se uglavnom može objasniti neodgovarajućim radom hrvatske diplomacije, koja europskim sugovornicima nije uspjela uvjerljivo iznijeti hrvatske argumente.

Situaciju je dodatno zakomplicirala činjenica da je Slovenija puno manje zadovoljna arbitražnom odlukom nego što se očekivalo, pogotovo nakon što Slovenija nije dobila teritorijalni kontakt s otvorenim morem, ali i da je arbitražna odluka prihvatljivija za hrvatsku stranu, pogotovo kada je riječ o razgraničenju na kopnu. Hrvatska zbog toga stidljivo daje do znanja da je spremna na dogovor o granici, pa i na temelju arbitražne odluke, koja će ostati neosporiva činjenica u dugogodišnjem sporu, bez obzira na to što premijer Plenković ustrajava na stavu da arbitražna odluka Hrvatsku ne obvezuje.

Zbog toga od prvog susreta Plenkovića i Cerara ne treba očekivati previše, premda već i sama činjenica da je dijalog počeo svakako predstavlja ohrabrujući napredak, posebice zbog činjenice da će taj dijalog pomoći smanjenju napetosti, osobito na područjima uz granicu. Plenković i Cerar nakon sastanka u Ljubljani odlaze u Trst, gdje će istog poslijepodneva sudjelovati na četvrtom sastanku na vrhu Berlinskog procesa na kojem se, uz premijere svih država regije, očekuju i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanski premijer Paolo Gentiloni.

Iako bi se sastanak Berlinskog procesa u Trstu trebao baviti jačanjem suradnje i napretkom na putu integracije šest zapadnobalkanskih zemalja u EU-u, slovenska strana najavljuje da će i u Trstu otvoriti pitanje poštovanja arbitražne odluke, jer to pitanje, po riječima slovenskog šefa diplomacije Karla Erjavca, »neće biti moguće izbjeći«.