HRVATSKI ZNANSTVENIK

KORADO KORLEVIĆ Koliko god bilo teško brojati tisuće mrtvih, shvatimo da ovo nije kraj

Edi Prodan

Foto/SANDRA SIMUNOVIC/PIXSELL

Foto/SANDRA SIMUNOVIC/PIXSELL

Ne shvatimo li kako moramo investirati u zdravstvo, u biotehničke laboratorije, u stvaranje uvjeta da neki novi virus dočekamo tako da smo u roku od mjesec ili nešto više dana sposobni stvoriti cjepivo protiv njega, teško da ćemo ikad više dobiti novu šansu



RIJEKA – Iako se donacijama načelno ne treba hvaliti, nisu naime one razlog za PR, mišljenja smo da isticanjem takvih gesta, posebno u situaciji epidemije koronavirusa s kojom se bori i Hrvatska, potičemo i ostale tvrtke ili pojedince koji mogu pomoć da to i učine.


Konkretno, nedavno je donaciju od čak tri milijuna kuna uplatila Zaklada Adris.


Namjena tih sredstava je kupnja respiratora za KBC Rijeka jer se strahuje da stanje s tim po život neophodnim uređajima nije ni izbliza dovoljna kako bi mogla odgovoriti potrebama koje će mogu pojaviti u sljedećih nekoliko dana.




– Ne treba se hvaliti jer svjesni smo što se događa, svjesno smo da se treba djelovati hitno. Sreća je i u tome što Adris ima posebnu zakladu za takve namjene koja ima tu prednost da reagirati može promptno, bez bilo kakvih posebnih birokratskih zavrzlama, istaknuo nam je Korado Korlević.


Deset uređaja


Jedan od najintrigantnijih hrvatskih znanstvenika već godinama javnost senzibilizira, bolje rečeno upozorava na situacije poput ove koju s nemalo frustracija živimo u vrijeme pandemije koronavirusa ujedno i predsjednik uprave Zaklade Adris.


– Vratimo li se našoj donaciji ona je izvorno u jednoj mjeri namijenjena i Općoj bolnici Pula, ali s obzirom na to da će svi teži pacijenti i iz Istre biti upućivani na liječenje u KBC Rijeka, njemu su sredstva i fokusirana.


Točne cijene respiratora nisu mi poznate jer uz njih je neophodna i dodatna oprema, ali poznato nam je da će se za iznos uplaćene donacije od strane Adrisa nabaviti deset ili najviše jedanaest uređaja, pojasnio nam je Korlević.


S obzirom na angažman, ali i društvenu angažiranost gdje je putem brojnih predavanja uvijek inzistirao na promjeni stanja svijesti i tijeka novca, posebno onog koji se usmjerava iz proračunskih sredstva, zanimljivo je njegovo viđenje današnje situacije.


Korlević je gotovo »proročanski« kako to danas doživljavamo, godinama unazad upozoravao kako je nemoguće dugoročno preživjeti stanje u kojem su pojedini sportaši ili estradni djelatnici stotinama puta plaćeniji od znanstvenika, liječnika, fakultetskih profesora. Njegova predavanja koja su unutar manjeg kruga ljudi imala kultni status, danas se pokazuju – bolno istinitima.


Da bi se spasilo bolesne gotovo se panično podižu specijalizirani šatori, dok dragovoljci, volonteri i nogometni navijači pomažu u prilagodbi studentskih centara ili sličnih ustanova kako bi ih se pretvorilo u prihvatne centre za oboljele od koronavirusa.


– Nemalo sam puta isticao kako smo zemlja koja najviše voli investirati u zabavu. Silni su se novci, milijuni i milijuni uložili u izgradnju sportskih dvorana kojima je jedini cilj bio ugostiti nekoliko utakmica svjetskog rukometnog prvenstva. Dio njih danas jedva sastavlja kraj s krajem, neke doslovno propadaju, ističe Korlević.


Tračak nade


A da apsurd bude veći, neke od tih dvorana konačno dobivaju i socijalni smisao: priprema ih se kako bi se u njih smjestilo zaražene unutar ove pandemije.


S druge strane, koliko se god nalazili unutar velike zdravstvene krize, slijedi nam opasnost od ekonomske »epidemije« koja nas već počinje zahvaćati.


Ipak, Korlević u svemu vidi i tračak nade, mišljenja je da se unutar jedne, kako ističe ipak manje, kontrolabilne krize može izvući jako dobre pouke, čak i koristi.


– Koronavirus je mnogo, mnogo veća opasnost od onog u što se pretvorio.


Nakon izlaska iz Kine, »udario« je u dobro organizirane države od Singapura ili Južne Koreje, kasnije do zapada Europe i SAD-a tako da se njegova sila ipak ublažila, naglašava Korlević.


I u pravu je jer bolje je ni ne zamisliti što bi se dogodilo da je u prvom valu širenja ušao na teritorij Indije ili Afrike. Mrtvi bi se sasvim sigurno brojili u milijunima.


– Koliko god bilo teško, koliko god bilo grozno što se bilježe tisuće i tisuće mrtvih, shvatimo da ovo nije kraj. Tek nam predstoje znanstvene analize svih poruka koje nam je ostavila ova pandemija.


Ali shvatimo konačno da ne možemo očekivati zdravstvenu sigurnost ako nam je najvažniji cilj dijeliti novce marginalnim procesima. Investiramo li u objekte za zabavu, nemoguće je imati zdravstvene institucije i sigurnost.


Ne shvatimo li, nakon straha koji prolazimo zbog korone, kako moramo investirati u zdravstvo, u biotehničke laboratorije, u stvaranje uvjeta da neki novi virus dočekamo tako da smo u roku od mjesec ili nešto više dana sposobni stvoriti cjepivo protiv njega, teško da ćemo ikad više dobiti novu šansu, poruka je Korada Korlevića, između ostalog, što je za ovu priču i najvažnije, čelnog čovjeka Zaklade Adris.


Upravo one koja je s golemom donacijom, ekspresno reagirala na samom početku krize. Zanimljivo, pa i nekako u skladu s onim što odavno Korlević ističe, ta je vijest dobila apsolutno marginalni prostor u medijima. Kad se danima kasnije dogodila tek nešto veća donacija najbogatijih hrvatskih sportaša, mediji su toj vijesti otvorili enormni, stostruko veći prostor.


Istinski prioriteti


Uistinu, hoćemo li se moći promijeniti, shvatiti što su istinski prioriteti ili ćemo i dalje ostati tek minorno – društvo zabave.


– Molim vas istaknite obavezno i podatak da koliko god bila velika donacija KBC-u Rijeka, ona nije ugrozila Zakladino financiranje njezinih stipendista, izvrsnih učenika i studenata, koji su nastavili postizati izvrsne rezultate za što Adris grupa izdvaja jedan posto dobiti ostvarene u prethodnoj godini. Društvo znanja i znanosti, društvo socijalne osjetljivosti to su vam uvijek Adris i njegova Zaklada, završio je Korlević.