'Korupcija i klijentelizam'

Jovanović: Samo četiri posto građana bi prijavilo korupciju

Hina

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Na sjednici Vijeća s temom »Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini – uzroci, mehanizmi i posljedice« Jovanović je kazao da ti podaci traže da Nacionalno vijeće pokuša »podizanjem javne svijesti potaknuti građane da prijavljuju korupciju, jer bez toga nema ni uspjeha«



OSIJEK Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović u utorak je ocijenio da je »indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj poražavajući«, ali da je »najtužniji podatak« da bi samo četiri posto građana prijavilo korupciju.


Na sjednici Vijeća s temom »Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini – uzroci, mehanizmi i posljedice« Jovanović je kazao da ti podaci traže da Nacionalno vijeće pokuša »podizanjem javne svijesti potaknuti građane da prijavljuju korupciju, jer bez toga nema ni uspjeha«.


»Zato tražimo donošenje zakona o zviždačima i da sramotni prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa ministra Lovre Kuščevića ne dođe takav u saborsku proceduru«, kazao je Jovanović.




Ključnim smatra učinkovito pravosuđe, ocijenivši kako bez pravomoćnih presuda i oduzimanja imovine stečene korupcijom povjerenje građana u pravosuđe i državu neće rasti.


Jovanović drži da je korupcija u Hrvatskoj prisutna od najviše do najniže razine, ali da na lokalnoj razini nerijetko ostane prikrivena, zbog stvaranja svojevrsne mreže interesa u kojoj, do određene razine, građani ne prijavljuju korupciju ili je čak smatraju opravdanom.


Smatra kako Hrvatska ima dobar akcijski plan i strategiju borbe protiv korupciju te da jedan od prioriteta, u trencima dok Hrvatska predsjeda Vijećem Europe, mora biti borba protiv korupcije, jer bi smanjivanje korupcije bila jedna od najboljih demografskih mjera.


Upozorio je kako je Hrvatska, po indeksu percepcije korupcije, u krugu korumpiranih zemalja, što znači da će i strana ulaganja biti manja te manje novaca za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i kvalitetan život građana, a biti više uvjeta za odlazak mladih iz Hrvatske. Istaknuo je da je ovo prva sjednica Nacionalnog vijeća izvan Zagreba te da se održava u Osijeku, jer je taj grad u nekoliko navrata u nalazu Državne revizije dobio bezuvjetno mišljenje.


Članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Tatjana Vučetić kazala je kako se Povjerenstvo podjednako bavi ovom problematikom kod državnih i lokalnih dužnosnika, ocijenivši da je klijentelizam u politici sveprisutan, ali i jako teško dokaziv.


Kao primjer navela je presudu splitskog Upravnog suda kojom je osporena jedna odluka Povjerenstva koje je utvrdilo da je, u jednom gradu, gradonačelnik zaposlio svoga nećaka kao odvjetnika za zastupanje grada, ali je sud zaključio kako sama činjenica da je netko nekome nećak ne mora značiti i interesnu povezanost.


Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić kazao je kako veća fragmentacija javne uprave znači i veće mogućnosti za korupciju na svim razinama, podsjetivši kako uz brojne agencije na državnoj razini, u Hrvatskoj ima oko 3.800 pravnih osoba što su ih osnovale jedinice lokalne samouprave.


Smatra kako Hrvatska ima strateške dokumente o reformi javne uprave, ali se značajno kasni u provedbi, dok akcije i istrage kaznenih tijela obično zahvate jedan vrlo mali segment korupcije i klijentelizma, a također je jako mali i broj osuđujućih presuda.