Državni hektari

Todorić: Neću u nove koncesije, ali ne dam zemlju svojih PIK-ova

Bojana Mrvoš Pavić

Priče da Zakon o poljoprivrednom zemljištu pogoduje velikim proizvođačima, su špekulacije i laži, kazao je Ivica Todorić. Vladi je dao javnu podršku u provedbi investicijskih projekata



ZAGREB »Ova je Vlada ipak počela biti odlučna u namjeri da pokrene neke stvari. Ne možemo, ne smijemo u ovoj državi biti protiv svega, kao što je stalno slučaj. Mene je, kao jednog od većih poduzetnika, sram kad vidim koliko smo, uvijek, protiv svega. Moramo biti brži u promjenama, ne možemo više povećavati nezaposlenost. Ja ne mogu spavati, ljudi moji, kad znam da u koncernu moram isplatiti plaće za 40.000 zaposlenih, a odluke se teško donose. Povest ću vas, novinari, jednog lijepog dana da vidite, između ostalog, koliko u Hrvatskoj ima neobrađenog zemljišta. Ne možemo s ovakvim prinosima konkurirati, svi ćemo bankrotirati..«, otvorio je danas dušu prvi čovjek Agrokora, Ivica Todorić. Javno nastupa rijetko, a kad nastupa, kao danas na potpisivanju ugovora između Agrokora i američke znanstvene mreže NineSigma, bilo ga je teško zaustaviti. 


  Oduzimana zemljišta


Dvije su njegove poruke bile jasne – snažna podrška Vladi, koja se »pomiče s mjesta, no većih pomaka neće biti dok god nema pravih investicija«, kao i poruka onima koji svaku inicijativu zatiru u samom začetku. Kao primjer antipoduzetničke klime, koju prati cijeli svijet, naveo je švedsku Ikeu, koja je tri i pol godine čekala građevinsku dozvolu za gradnju robne kuće pored Zagreba. »Na kraju su ipak dozvolu dobili, ali su investiciju prepolovili«, zaključio je Todorić. 


   Zamoljen da prokomentira, između ostalog, nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u saborskoj proceduri, Todorić je dao do znanja da nema namjeru ulaziti u koncesiju niti za jedan novi državni hektar zemljišta.




Kako se, naime, prigovara u seljačkim udrugama, a zakonodavcu to spočitavaju i neke oporbene stranke, zakon se piše za Todorića, jer predviđa da se koncesije ubuduće dodjeljuju na državnoj, a ne više na lokalnim razinama, što će pogodovati velikim proizvođačima, a uništiti male.


Kako im odgovara Todorić, to su špekulacije i laži, jer njega nove koncesije, koje će se dodjeljivati na 50-godišnji period, ne zanimaju, ali neće dozvoliti niti da se PIK-ovima, u njegovom vlasništvu, oduzima zemljište s kojim sada raspolažu.


Kako je objasnio, poljoprivrednim kombinatima koje je Agrokor preuzeo, naknadno su oduzimana zemljišta, primjerice Vupiku, u kojem se vlasnicima vraćala nacionalizirana zemlja, zbog čega su Belje, PIK Vinkovci i Vupik sa sto tisuća hektara, pali na 30 tisuća. 



Agrokor je razvio i vlastitu, internu aplikaciju »mapa ideja«, u kojoj svaki zaposlenik koncerna može dati ideju za novi proizvod, i za to, najavljuje šef koncerna, biti »adekvatno nagrađen«. Kako najavljuje Todorić, i Agrokor će vrlo brzo u mrežu izaći sa svojim novim projektima i inovacijama. Između ostalog, namjera je »unaprijediti« hrvatski kulen, na način da se njegova vrijednost pokaže puno širem tržištu.



  Stočarstvo je »in«


Na upit koliko će, i u što, Agrokor ove godine ulagati, Todorić je odgovorio kako očekuju oko dvije milijarde kuna investicija, no u ladicama ukupno ima milijardu eura vrijedne i pripremljene projekte. Jedan od većih projekata bit će 350 milijuna eura vrijedna gradnja kapaciteta za svinjogojstvo, o čemu se pregovara s partnerima iz Kine.


Agrokor u proizvodnji ima 350 tisuća svinja, cijela Hrvatska oko pola milijuna, a trebaju joj ukupno dva milijuna. Male farmere, napominje Todorić, treba okupiti i usmjeriti na stočarstvo, umjesto da se i dalje bave pšenicom i kukuruzom. 


   Potpisivanjem ugovora s predsjednikom uprave NineSigmae za Europu, Rickom Wielensom, Agrokor se danas pridružio mreži koja u 140 zemalja svijeta okuplja dva milijuna znastvenika čiji su radovi, istraživanja i inovacije, dostupni zainteresiranim kompanijama.


Na taj način će i Todorićevom koncernu postati dostupne ideje, znanja, tehnologije i vještine koje premašuju njegove vlastite kapacitete. Istovremeno, i Agrokorovi znanstvenici postaju dio te mreže, virtualnog laboratorija kojem se, općenito, mogu pridružiti i ostali inovatori i znanstvenici.