ZAGREB Podatak da je država lani platila 2,54 milijarde kuna jamstava za tvrtke iz sastava Uljanika, »sakrio« je činjenicu da je ovih dana Vlada objavila izvješće koje otkriva da je istovremeno plaćeno gotovo 212 milijuna kuna jamstava za HŽ Infrastrukturu. S obzirom na to da se još od kraja prošle godine rade procjene o tome kolika bi mogla biti plaćena jamstva u Uljaniku, a najveće procjene dosežu 4,5 milijardi kuna, nije ni čudo da je nezamijećeno prošao podatak da su u 2018. godini za HŽ Infrastrukturu plaćena jamstva koja su bila deset puta manja od onoga što je plaćeno u Uljaniku.

Zastoji u projektima

No, kad se pogleda nekoliko godina unatrag, za HŽ infrastrukturu država je u razdoblju od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od 2013. godine, platila ukupno 988 milijuna kuna jamstava. Sva izvješća o izvršenju proračuna za posljednjih šest godina koja smo prošli pokazuju da je očito dio politike te državne kompanije prebacivanje tereta otplate kredita na državu jer je ona za njih bila jamac. Uz to je još i za HŽ Cargo 403 milijuna kuna te za HŽ putnički prijevoz 2 milijuna kuna.

To znači da je za tvrtke iz sastava nekadašnjeg HŽ-a ukupno u šest godina plaćeno gotovo milijardu i pol kuna jamstava. Uz to tvrtke koje su nastale raspadom HŽ-a godišnje na ime subvencija ali i naknade koju građani plaćaju u cijeni goriva dobiju ukupno više od milijardu kuna. Pokušaji restrukturiranja tog sustava dosad su propali, ne ide najbolje realizacija projekata koji bi se trebali financirati iz EU fondova, tvrtka traži nova jamstva za nove kredite pa nije čudo da se mogu čuti i procjene da je zapravo HŽ novi Uljanik, odnosno brodogradnja jer nijedna konsolidacija nije donijela željene rezultate.

Porast javnog duga

Detalji sljedećeg pokušaja bit će jasniji kad resorno ministarstvo objavi Pismo sektorske politike koje bi trebalo izraditi u suradnji sa Svjetskom bankom.

Osim Uljanika i HŽ Infrastrukture, Vlada je lani platila i sedam milijuna kuna jamstva za Imunološki zavod, što se također događa već godinama, dok se čeka konačna realizacija plana koji Vlada i Grad Zagreb imaju za spas tog zavoda.

Uz jamstva plaćena prošle godine, Vlada, pokazuje izvješće o jamstvima, ima 4.427 milijardi kuna potraživanja od onih za koje je jamstva platila i to nakon što su lani otpisali ukupno 608 milijuna kuna, a kompenzirali oko 120 milijuna kuna.

Trenutno je aktivno 37,9 milijardi kuna jamstava koje je država dala različitim tvrtkama ili lokalnim vlastima. Ali država je po zakonu jamac i za kredite koje daje Hrvatska banka za obnovu i razvoj, iako ih ne dodjeljuje pojedinačno. To znači, pokazuje Vladino izvješće, da je država na kraju prošle godine bila jamac za ukupno 50,81 milijardu kuna kredita, što javni dug Hrvatske podiže za gotovo 15 posto. No, taj je iznos smanjen za 5,23 milijarde kuna u odnosu na godinu dana ranije.

»3. maju« mrvice

Od 2,54 milijarde kuna plaćenih za Uljanik grupu, otkriva Vladino izvješće, 1,158 milijardi kuna odnosi se na glavnicu i kamate u tvrtki Uljanik d.d., dok je za Uljanik brodogradnju plaćeno 1,155 milijardi kuna. Država je preostalih 216,466 milijuna kuna platila za jamstva koja je dala za kredite u »3. maju«.

Lani odobreno 17 novih jamstava

Država je lani odobrila 17 novih jamstva u ukupnom iznosu od 3,5 milijardi kuna. Osim jamstva za kredit za restrukturiranje u iznosu od 96 milijuna eura, Vlada je za isplatu plaća dala još ukupno 13,789 milijuna eura jamstava u kolovozu prošle godine, što je bila jedina odluka o jamstvima donesena na zatvorenom dijelu sjednice i bez objave o kolikom se iznosu radi. Uz to je Brodosplitu odobreno jamstvo od 68,1 milijun eura, što je više od pola milijarde kuna.