RIJEKA U povodu desete obljetnice djelovanja riječkog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda, na Filozofskom fakultetu u Rijeci jučer je održan znanstveno stručni skup na kojem je na nekoliko odabranih primjera prikazan presjek rada riječke restauratorske radionice u prvom desetljeću.

Uz pozdravne riječi dekanice Filozofskog fakulteta dr. sc. Ines Srdoč Konestra koja je naglasila da je ovaj skup jedna od nekoliko godišnjih manifestacija kojima Odsjek za povijest umjetnosti omogućuje studentima da svoju struku sagledaju na djelu, sudionicima se obratila i v.d. ravnateljica HRZ-a dr. sc. Tajana Pleše istaknuvši da je mala radionica sa samo petero djelatnika u posljednjih deset godina uspjela restaurirati više od stotinu umjetničkih djela.

Umjetnine vape za obnovom

– Nama koji nismo iz Rijeke djelovanje ove radionice na neki je način dizalo i svijest o vrijednosti njezine baštine, koja nije samo industrijska naglasila dr. sc. Demori Staničić spomenuvši da je Rijeka grad koji ima i jednoga Klimta, ali i važna djela iz ranijih razdoblja poput reljefa Bogorodice s djetetom s kraja 15. stoljeća, na glavnom oltaru u crkvi sv. Marije na Škurinjama.

Prema riječima pročelnika Odsjeka za povijest umjetnosti dr. sc. Damira Tulića, brojne umjetnine na području Primorsko-goranske županije vape za stručnom obnovom i stoga je osnivanje restauratorske radionice jedan od ljepših događaja za dobrobit njezine baštine.

Studenti i profesionalci

Na značaj skupa osvrnula se i dr. sc. Nina Kudiš istaknuvši važnost suradnje jedne znanstveno-nastavne institucije s institucijom koja djelatno brine o umjetninama. Profesori s Odsjeka za povijest umjetnosti surađivali su s restauratorima iz riječke radionice HRZ-a u nizu projekata, a barem jednom godišnje u radionicu vode i studente da vide kako se u stvarnom laboratorijskom ambijentu vodi briga o umjetninama. Restauratorska radionica u Rijeci djeluje pod vodstvom mr. art. Gorana Bulića koji je najavio da će u sklopu proslave jubileja u prosincu biti priređena i izložba plakata na Korzu s prikazima restauriranih djela, a tjedan uoči Božića održat će se i Dani otvorenih vrata radionice.

Impresivan broj umjetnina restauriranih u prvom desetljeću riječke radionice obuhvaća djela nastala u razdoblju od antike do 20. stoljeća. Među njima su slike na drvu i platnu važnih slikara (poput braće Vivarini, M. Ponzonija, B. Licinija, O. Hermana, V. Becića i F. Kulmera), brojne drvene skulpture iz 15. i 16. stoljeća, pozlaćeni i polikromirani drveni oltari (Vrbnik, Jurandvor, Kraljevica, Belgrad), mozaici i zidne slike poput rimskog podnog mozaika u pulskom franjevačkom samostanu ili zidnih slika u crkvi sv. Nikole u Pazinu.