
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Razlog tome su i visoki prinosi koje banke dobivaju na ogromne količine likvidnosti kod središnjih banaka, pa su sve središnje banke već najavile da će to negativno utjecati na njihove financijske rezultate, rekao je Vujčić, odgovarajući na pitanje, boji li se HNB gubitaka. Vujčić kaže da inflacija usporava, da će kamate i dalje rasti, te da Hrvatsku čeka - najbolja sezona do sada
povezane vijesti
– Da, naravno, to je nešto što su u ovom trenutku sve središnje banke već i najavile da s obzirom na politiku dizanja kamatnih stopa i s obzirom na to da je u ovom trenutku ogroman višak likvidnosti koji je stvoren nakon financijske krize, i još više tijekom pandemijske, da će to utjecati negativno na financijske rezultate centralnih banaka. Ono što isto tako možemo očekivati u ovom trenutku, iako ne bih najavljivao, je da će kamatne stope i dalje rasti, iako sigurno ne toliko koliko su rasle u prošlosti, budući da se približavamo terminalnoj stopi. Rekao bih i da marginalno to ipak više nema toliki utjecaj na financijske rezultate kao što je imalo dosadašnje povećanje stopa, rekao je Vujčić. Nije dakle precizirao koliko će HNB još isplatiti do kraja godine poslovnim bankama u Hrvatskoj, no procjene idu da će to biti oko 350 milijuna eura ukupno. Što se rezultata središnjih banaka tiče, a to je dakle zajednički problem na nivou eurozone, govori se o “složenom obračunu”, ali dobrim ‘bufferima’ koje imaju, no sigurno je da toliki izdaci na njihov rezultat ne utječu pozitivno. Nadalje, što se tiče inflacije, Vujčić je rekao da njihove prognoze na nivou eurozone (ECB) govore da će inflacija doći na ciljanu razinu od 2 posto do 2025.
– Više nismo u situaciji da je to potrebno, misli Vujčić, referirajući se na opadajuće cijene energije. O tome da gospodarstvenici zbog svojih marži kreiraju inflaciju, kazao je da ih oni dižu dok mogu jer maksimiziraju profit, no kad im počne padati prodaja – prestat će s time. No, inozemna potražnja, koja je kod nas itekako prisutna, opet utječe na rast cijena.
– Kad se uspoređujemo s drugima u eurozoni i kad gledamo udio turizma u BDP-u, vidimo da je rast cijena restorantskih i hotelskih usluga veći u zemljama koje imaju veći udio turizma u BDP-u, što znači da strana potražnja utječe na stopu inflacije, kaže Vujčić. Što se pak tiče tržišta nekretnina, dodao je, i tu strana potražnja ima utjecaj – na priobalni dio zemlje. Vladine porezne izmjene nije htio komentirati, no ipak je u nastavku rekao da je “u ovom trenutku, nakon pandemijske i energetske krize, potrebno imati fiskalnu politiku koja se vraća u okvire konzervativne i pomaže tako i monetarnoj”.
Dubrovačka konferencija tradicionalni je susret znanstvenika s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora. Prvi dan konferencije posvećen je raspravi o aktualnim financijskim uvjetima poslovanja i rizicima za ekonomske izglede te razlozima visoke i (dugo)trajnije inflacije, a drugoga će dana biti riječi o monetarnoj politici, u izlaganjima i raspravi o radovima o klimatskim promjenama, tržištu rada i fiskalnim i monetarnim politikama u uvjetima visoke inflacije. Konferenciju je otvorio Boris Vujčić, guverner HNB-a. Na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju i Gabriel Makhlouf, guverner irske središnje banke, Pierre Wunsch, guverner belgijske središnje banke, Ásgeir Jónsson, guverner središnje banke Islanda te Philip R. Lane, glavni ekonomist i član Izvršnog odbora Europske središnje banke.