Klimatske promjene narušavaju biološku raznolikost i ravnotežu, a mnoge biljke i životinje napuštaju svoja autohtona područja te naseljavaju područja koja im inače nisu svojstvena.

Ljeti je sve više insekata koji dolaze u naša područja iz tropskih krajeva, a invazivne vrste najčešće dolaze iz Azije. S obzirom na to da na našem području nemaju prirodnih neprijatelja, lako se prilagođavaju našem podneblju, a njihovim prisustvom raste i opasnost od tzv. vektorskih bolesti za zdravlje ljudi.

Komarci i krpelji (tzv. vektori) prijenosnici su zaraznih bolesti, a postoje jasne naznake da će u nadolazećim godinama predstavljati sve veću javnozdravstvenu opasnost.

Pretežito prenose zarazu arbovirusima. Arbovirusi predstavljaju veliku skupinu virusa koja se prenosi na ljude putem ugriza/uboda zaraženog komarca, krpelja ili ostalih vektora. Poznato je više od 100 arbovirusa uzročnika bolesti kod ljudi.

Arbovirusne vrućice

Usutuvirusna infekcija prvi put je dokazana laboratorijski u konja 2011. godine, a u ljudi 2012. godine na području istočne Hrvatske. Simptomi bolesti variraju od asimptomatskih slučajeva, preko febriliteta, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, mučnine i povraćanja do teških oblika koji izazivaju upalu mozga, ali su, srećom, rijetki. Inkubacija bolesti je od 2 do 14 dana, a prenosi se putem komaraca.

Još jedan virus koji spada u ovu skupinu je zika virus, a rasprostranjen je na području Afrike, Azije i Mikronezije. U Hrvatskoj za sada nije bilo autohtonih slučajeva, tijekom godina su registrirani tek pokoji importirani slučajevi kod osoba koje su boravile u krajevima s rizikom od oboljenja.

Foto: iStock

Arbovirusni artritis i osip

U ovoj skupini virusa najvažnije je spomenuti chikungunya virus, koji prenose komarci i prvenstveno je prisutan na području Afrike, JI Azije, Pacifika i Srednjeg Istoka.

Autohtoni prijenos chikungunye zabilježen je u Europi 2007. godine u Italiji. Za vrijeme sezone komaraca oboljeli se evidentiraju u desetak europskih zemalja, a više od 40 % osoba koje su oboljele navode putovanja u zemlje gdje je ova bolest česta.

Od simptoma su karakteristične artralgije (bolovi u zglobovima) i upala zglobova, naročito zapešća, koljena, kuka i malih zglobova šaka i stopala. Tegobe mogu trajati i mjesecima. Nakon pojave bolova u zglobovima karakteristična je pojava osipa po trupu i udovima. Često su prisutne i glavobolje, umor, povećani limfni čvorovi i konjuktivitis te povišena temperatura. Inkubacija bolesti je od 1 do12 dana.

Foto: iStock

Arbovirusni encefalitisi

Za naša područja, u ovoj skupini virusa, najveću prijetnju predstavlja virus krpeljnog meningoencefalitisa. Većina infekcija prođe asimptomatski ili kao febrilna bolest bez specifičnih simptoma, ali u određenog broja ljudi dolazi do razvoja meningitisa, encefalitisa i čak smrtnih slučajeva. Prijenosnik bolesti je krpelj.

U Primorsko-goranskoj županiji posljednjih nekoliko godina evidentiran je povećan broj oboljelih. U lipnju prošle godine pojavila se epidemija krpeljnog meningoencefalitisa, u kojoj je zabilježeno 15 oboljelih osoba, a zahvatila je različite dobne skupine u rasponu od 6 do 70 godina.

Protiv KME dostupno je cjepivo koje se preporučuje svim osobama koje često borave u prirodi, a cjepivo se prima u tri doze (prve dvije doze se daju u razmaku 1-3 mjeseca, a treća doza se daje 5-12 mjeseci nakon druge doze). Docjepljivanje za osobe starije od 60 godina preporučeno je svake 3 godine, a za mlađu populaciju prvo docjepljivanje preporučeno je nakon 3, a poslije svakih 5 godina.

Virus zapadnog Nila (WNV) uzrokuje bolest koja je prvi put zabilježena u Ugandi, na području zapadnog Nila, ali od tada je široko rasprostranjena i na području Europe. Bolest se prenosi komarcima, rezervoar virusa su ptice, a bolest se često pronalazi i u konja.

Simptomi bolesti nalikuju gripi, uz povišenu tjelesnu temperaturu, umor, glavobolju, bolove u mišićima, osip na koži. Rijetko, u oko 1% slučajeva, može se javiti teški oblik bolesti s upalom mozga i moždanih ovojnica te mlohave kljenuti.

Foto: iStock

Arbovirusne hemoragijske groznice

Dengue virus uzročnik je bolesti u tropskim i suptropskim krajevima, a prenose je komarci.

Najteži oblik bolesti je dengue hemoragijska groznica, koja može imati smrtni ishod, ali u većini slučajeva osobe obolijevaju od blagog oblika bolesti uz temperaturu, glavobolju, bolove u očima, osip i bolove u zglobovima.

U Europi se povremeno javljaju sporadični slučajevi ili manje grupiranje oboljelih osoba. Godine 2010. bolest je zabilježena na poluotoku Pelješcu, gdje je došlo i do lokalnog prijenosa bolesti.

U ovu skupinu bolesti spada i žuta groznica, koju također prenose komarci i prisutna je u zemljama Afrike i južne Amerike. Protiv žute groznice postoji cjepivo koje je obavezno za ulazak u određene zemlje u kojima bolest cirkulira. U Europi nema žute groznice, no vektor – komarac, koji je prijenosnik žute groznice prisutan je i na našim područjima. Cjepivo protiv žute groznice dostupno je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Virus zapadnog Nila (WNV) uzrokuje bolest koja je prvi put zabilježena u Ugandi, u području zapadnog Nila, ali od tada je široko rasprostranjena i na području Europe, Foto: iStock

Bakterijske i parazitske vektorske bolesti

Od bakterijskih bolesti koje se prenose krpeljima važno je spomenuti lajmsku bolest kao najčešću u našim područjima, a rjeđe se javljaju tularemija, mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza i erlihioza.

Lyme borrelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans) uzrokovana je bakterijom Borreliom burgdorferi, koja se prenosi ubodom krpelja.

Simptomi bolesti su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz pojavu osipa na koži, a kasnije dolazi do nastanka karakterističnog ovalnog oblika koji se širi te u sredini polako blijedi, a naziva se erythema migrans.Kod nastanka navedenih promjena na koži važno je odmah javiti se svom liječniku da bi se na vrijeme započela antibiotska terapija.

Malariju također prenose komarci. Malarije u našim krajevima nema već godinama, ona je eradicirana 50-tih godina 20. stoljeća, no i dalje je prisutna u svijetu i čest je uzrok smrti kod velikog broja ljudi.

Uzročnik bolesti je parazit – Plasmodium te prilikom putovanja u krajeve gdje je malarija prisutna važno zaštititi se od uboda komaraca.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provodi redoviti monitoring nad populacijom komaraca te edukaciju građana o važnosti zaštite od uboda/ugriza komaraca i kreplja koji prenose različite zarazne bolesti jer u određenom broju slučajeva mogu biti i smrtonosne.

Piše: Andrea Petaros ŠURAN, dr. med. spec. epidemiologije, voditeljica Odsjeka za operativnu epidemiologiju