Tko je bio pametan prije 30-ak godina, sve što je imao ulagao je u nekretnine na Jadranu. Danas one vrijede kao suho zlato, a oni iz prve rečenice mogu trljati ruke i mirno čekati starost ili uživati u njoj ako su na vrijeme prepoznali turistički potencijal djedovine uz Jadransku magistralu, na jadranskim otocima ili u Istri. Svi nekako misle da nas očekuje turistički bum, dosada neviđen, i da će lanjska godina kada se tražio krevet više biti ništa u usporedbi s turističkom 2023. godinom. Hrvatska je napokon u potpunosti otvorena zemlja, kako na zemlji, tako i u zraku, pa turisti više ne bi trebali gubiti živce na usijanom asfaltu ili na nekom od hrvatskih aerodroma kako bi stali na tlo raja na Zemlji. Je li riječ o pretjerivanjima ili ne, pokazat će uskrsni blagdani koji najbolje najavljuju turističku sezonu kada ona krene u punom jeku. Kako sada stvari stoje, svi koji imaju veze s turizmom mogu zadovoljno trljati ruke jer se očekuje da će biti premašen broj uskrsnih noćenja od lani, kada je zabilježeno 200.000 dolazaka, odnosno pola milijuna noćenja.

U Hrvatskoj udruzi turizma najavljuju da će velike kompanije dodatno otvoriti 40-ak hotela, iako Uskrs pada ranije nego lani, što i nije baš poticajno. Kao što nije poticajno ni ovo kasnoožujsko zahlađenje. Ali nitko ne sumnja u izvrsne turističke rezultate koji će još jednom potaknuti val optimizma koji je tako potreban nakon svih strahova koje smo proživljavali tijekom zime. Proživljavat ćemo ih i dalje, kao i veći dio svijeta. No, ipak je ljepše vidjeti da u Hrvatsku bez rampi i u kojoj je službena valuta euro dolaze strani gosti, nego da ne dolaze.

Pitanje je jesmo li našli optimalan omjer između cijene i kvalitete, odnosno ponude i potražnje, budući da su na svim tržištima s kojih očekujemo dolazak inflacija i energetska kriza dobro isprepadale naše potencijalne strane goste. I do sada je Hrvatska bila skupa, posebice domaćim gostima, a uz divljanje inflacije sigurno su i kalkulacije svih onih koji žive od turizma takve da su cijene porasle. I to značajno.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić uvjeren je da prema svim dostupnim podacima rezervacija Hrvatsku očekuje dobra turistička godina. Unatoč dizanju cijena. Ostojić podsjeća da su porasli svi ulazni troškovi u Hrvatskoj, ali je tako i u svim Hrvatskoj konkurentnim turističkim zemljama.

– Naravno da to nikad nije dobra vijest za potrošače, ali vjerujem da su ljudi svjesni da, ako se u jednoj Austriji ili Njemačkoj povećavaju cijene praktički svega, ne mogu očekivati da naše cijene u ovoj situaciji radikalnog porasta svih troškova ostanu na lanjskim razinama, pojašnjava Ostojić. Kada se to prevede na svakodnevni jezik, cijene će biti paprene, ali uvijek ima onih koji mogu platiti odmor na jadranskoj obali od Savudrije do Prevlake. Zato je ključno da ponuda bude u skladu s cijenama jer nitko nije lud bacati tisuće eura, a da za to ne bi dobio odgovarajuću uslugu.

Kada je riječ o uskrsnim blagdanima, najveći turistički potencijal imaju Istra i Kvarner jer su najbliže europskim zemljama iz kojih dolazi većina gostiju. Iako, otvaranjem granica i aerodroma ni južnije destinacije nisu više tako neatraktivne onima koji dolaze na nekoliko dana.

U Liburnija Riviera Hotelima spremni su za uskrsne blagdane i s optimizmom ih čekaju. Sve je spremno za prijem gostiju u 11 liburnijskih hotela. Kvarner ima dugu turističku tradiciju pa nema nikakve dvojbe da će oni koji ga izaberu biti zadovoljni jer ih očekuju tradicionalni domaći specijaliteti. Kako je to već red, jer Uskrs je obiteljski blagdan, osigurane su radionice za najmlađe i brojni drugi sadržaji koji bi trebali opravdati račun koji će se ispostaviti gostima. Živahno je na Liburniji, ali živahno je i u drugim kvarnerskim destinacijama. Znaju na Kvarneru da se po jutru dan poznaje pa već desetljećima sve čine kako bi otvaranje sezone prošlo u što boljem ozračju i bilo poticaj za sve ono što slijedi kada zatopli i kada krene prava sezona. Kada krene pomama za hotelskim i inim sobama, jer valja se čovjek odmoriti od svakodnevnih muka kojima je izložen diljem Europe i kojima se ne nazire kraj. Pa što košta da košta.