U organizaciji Gradske knjižnice Senj i Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića Senj u senjskoj je knjižnici obilježen 22. veljače – Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Upravo je na taj datum 1483. godine tiskan Misal po zakonu rimskog dvora, prva hrvatska knjiga na glagoljici.

Spomendan glagoljici proglasio je Hrvatski sabor na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, čime se je željelo skrenuti pozornost javnosti i osvijestiti svim govornicima hrvatskoga jezika važnost hrvatskog glagoljičnoga pisma, njegove vrijednosti i ljepote.

– Hrvatska glagoljica je povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta po kojem smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu, a Misal je najstarija hrvatska tiskana knjiga i prvi misal koji nije pisan na latinskom jeziku i pismu, već na hrvatskom jeziku i pismu.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.

Danas je sačuvano samo jedanaest nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka nalaze se u Knjižnici HAZU-a – rekla je, obraćajući se senjskim srednjoškolcima, ravnateljica Gradske knjižnice Senj prof. Ana Prpić Rogić.

Istaknula je i da je 1455. godine Gutenberg izumio tisak, jedno od najvećih otkrića ljudske civilizacije, a Hrvati već 1483. godine tiskaju prvu glagoljičnu knjigu te 1494. godine Senj, poznato glagoljaško središte, dobiva svoju tiskaru.

Prvo djelo senjske glagoljske tiskare Senjski misal je 1494.godine tiskao Blaž Baromić te Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić, a glagoljska tiskara u Senju radila je s prekidima od 1494. do 1508. godine.

U tom razdoblju tiskano je najmanje sedam knjiga: dvije liturgijske te pet hrvatskih prijevoda popularnih teoloških priručnika, nabožno-poučnih i književnih djela.

– Izdanja Senjske tiskare iznimno su važni spomenici za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku srednjovjekovnu kulturu. Svi znamo da je Senj poznat po mnogo važnih stvari, tu su poznati književnici, bura, uskoci, mesopust, tvrđava Nehaj.

Uz bok svemu tome stoji i glagoljska tradicija kao i tiskarska tradicija po kojoj je Senj zapisan ne samo na karti Hrvatske, nego i svijeta, a ove godine ćemo obilježiti 529 godina od kad je tiskan Senjski misal, prva inkunabula iz Senjske glagoljske tiskare iz 1494. godine – kazala je ravnateljica knjižnice.

– Dakle, nedugo nakon Gutenbergova otkrića tiska, Hrvatska i Senj kreću istim stopama i stvaraju dragocjene prvotiske koji su važan dio hrvatske kulture i pismenosti – istaknuo je profesor povijesti Silvije Šojat.

Nakon uvodnog dijela, senjski srednjoškolci su na prigodnoj radionici izrađivali glagoljska slova, a učenički radovi nastali na radionici izloženi su na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Senj.