RIJEKA – Nastala u suradnji s kolektivom »Žene ženama«, u Galeriji Kortil otvorena je izložba »Prijelaz«/»Passaggio«/»The Passage« Selme Banich i Marijane Hameršak, koja uključuje dokumentarni videozapis i memorijalne portrete na tkanini nastale u spomen na preminule na granici i u ime granica, čime se propituje komemorijalna i dekolonijalna praksa. Kako je uvodno kazala voditeljica Kortila Jolanda Todorović, izložba je rezultat kolektivnog rada, a inicijatorica Banich poznata je kao vrlo aktivna autorica koja svoj umjetnički rad i praksu temelji na iskustvima, na istraživanjima i na svojem aktivističkom radu te je uvijek politički obojena. Autorica, koju znamo iz više stvaralačkih segmenata i djelatnosti se, ističe, u svojem angažmanu uvijek bavi ranjivim i manjinskim skupinama, a djelujući sama ili u suradnji s drugima na području Balkana ili šire Europe umrežena je u lokalne, ali i međunacionalne i transnacionalne organizacije i inicijative solidarnosti koje su povezane s pitanjima radničkih prava, feminizma, antifašizma, imigranata i tome slično, a tako je, govori, nastala i ova izložba.

Memorijalni portreti
/ Foto ANA KRIŽANEC

Smrt na migrantskom putu

– Rezultat zajedničkog rada je izložba koja se bavi migrantima i na kojoj vidite u početku postava jedan videozapis, dokumentaciju radionice na kojoj su izrađivale ovaj memorijal, jedini rad koji čini izložbu, a sastoji se od niza portreta muškaraca, žena, djece, migranata koji su svoje živote izgubili na granicama ili u ime granica. Same autorice kažu da ovim radom i izložbom, obilježavajući živote ljudi koji su umrli na migrantskom putu kroz Balkan, pozivaju na čin iskapanja istine, na prepoznavanje i osudu prošlosti i sadašnjosti fašizma, kako bismo utrli put individualnom i kolektivnom iscjeljenju, prijelazu iz normaliziranih tragedija granica u zajedničko učenje, osnaživanje i brigu, ističe Todorović te dodaje da je cilj izložbe i djelovanje na pojedince i institucije koje sudjeluju u provođenju javnih politika i donošenju odluka povezanih s ovom temom, tako da tragedije bude manje.

Spomen-platno »Prijelaz«, njegova umjetnička, komemorativna i dekolonijalna praksa nastavlja se na neke prethodne suradnje, a posebice, prigodno, na osmomartovski transparent »Ne mogu nas sve pobiti« također kolektiva »Žene ženama«, a i Selme Banich, kao i na Memorial Page transbalkankse solidarnosti temeljene na istraživanju projekta ERIM (Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika) koje je provedeno u ljeto i jesen 2020. godine u Karlovačkoj županiji, na području najčešćih te ujedno i najsmrtonosnijih potajnih prelazaka iz Bosne i Hercegovine u EU.

O autoricama

Selma Banich umjetnica je i aktivistica, a njezina društveno angažirana umjetnička praksa utemeljena je u procesualnom, istraživačkom i aktivističkom radu, a politički je nadahnuta anarhizmom i feminizmom. Stvara samostalno i u suradnji s drugim umjetnicima, kustosicama, grupama i inicijativama na Balkanu, Europi i SAD-u. Sudjelovala je u brojnim plesnim, kazališnim i opernim produkcijama kao koreografkinja, a nastupala je i na filmu. Sudjeluje u lokalnim i transnacionalnim inicijativama solidarnosti vezanim za aktualne feminističke, antifašističke, migrantske i radničke borbe.

Marijana Hameršak, dr. sc., viša je znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te naslovna docentica Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je, suautorica i suurednica knjiga »Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke«, »Uvod u dječju književnost«, »Folkloristička čitanka«, »Proizvodnja baštine«, »Kamp, koridor, granica: studije izbjeglištva u suvremenom hrvatskom kontekstu«. Objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja istraživanja migracija, povijesti i antropologije djetinjstva i dječje književnosti te povijesti knjige, a radila je ili radi na više projekata, između ostalog vodi i projekt »Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika«. Izložba je otvorena do 3. ožujka, a može se pogledati radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati uz slobodan ulaz.