Foto D. Škomrlj
Prvobitni rok bio je srpanj 2017. godine, ali je sve prolongirano za kraj 2018., a sada je izvjesno da ni taj termin neće biti ispoštovan. Do lipnja bi trebao biti završen i postupak odabira koncesionara
RIJEKA Završetak izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, započete još u kolovozu 2014. godine, još će jednom biti odgođen i to do konca svibnja iduće godine. Prvobitni rok za završetak radova bio je srpanj 2017. godine, ali je sve prolongirano za kraj 2018., a sada je izvjesno da ni taj rok neće biti ispoštovan.
Problemi građevinara
Novom odgodom projekt izgradnje Zagrebačke obale protegnut će se na punih šesnaest godina. Prvi ugovor o kreditiranju sa Svjetskom bankom potpisan je još 2003. godine, da bi tri godine kasnije bio sklopljen i ugovor o gradnji s japanskom Kajimom. Već početkom 2008. ugovor s Japancima je raskinut, a novac preusmjeren u širenje Brajdice. Godinu dana kasnije sa Svjetskom bankom potpisan je Rijeka Gateway 2 projekt, vrijedan 88 milijuna eura, od čega je najveći dio namijenjen upravo izgradnji novog kontejnerskog terminala. Ugovor o projektiranju i izgradnji s talijanskim konzorcijem potpisan je 2012. godine, a radovi su započeli prije četiri i pol godine.
U međuvremenu će Lučka uprava imati zahtjevan zadatak pronalaženja koncesionara budućeg kontejnerskog terminala, koji bi, prema procjenama, u infrastrukturu i opremanje Zagrebačke obale trebao uložiti još dodatnih oko 150 milijuna eura, s opcijom dogradnje još 280 metara operativne obale i pripadajućeg platoa u pozadini. Prvi pokušaj koncesioniranja novog kontejnerskog terminala neslavno je propao jer se na natječaj nije javio nitko od lučkih operatera ili brodara, unatoč višekratnim produljenjima rokova za prijavu. I novi pokušaj unatoč, prema Vukorepinim riječima, velikom interesu potencijalnih zakupaca, mogao bi biti neizvjestan.
Natječaj za cestu D-403
Prvi je problem cesta D-403, koja će prema projektu povezivati Zagrebačku obalu s riječkom zaobilaznicom, za koju još nije niti raspisan natječaj. Izgradnja niti tri kilometra duge ceste stajat će, predviđeno je, vrtoglavih 500 milijuna kuna, a u Hrvatskim cestama kažu kako bi natječaj trebao biti raspisan u prosincu, pod uvjetom da se HC-u odobre bespovratna sredstva za sufinanciranje ili će HC najveći dio izgradnje financirati kreditnim aranžmanima, uz jamstva države.
U najboljem slučaju, ako natječaj bude raspisan tijekom idućeg mjeseca, te ne bude dugotrajnih žalbenih procesa nakon odabira izvođača, izgradnja D-403 mogla bi započeti u drugoj polovici iduće godine, a završena bi mogla biti u roku od dvije i pol do tri godine. To je optimističan scenarij, pogotovo prisjetimo li se izgradnje ceste D-404, koja povezuje kontejnerski terminal Brajdica sa zaobilaznicom, čija je izgradnja trajala nevjerojatnih osam godina. Važno je pritom napomenuti da Zagrebačka obala, bez izgrađene ceste D-403 ne može dobiti uporabnu dozvolu, jer je cesta sastavni dio projekta, što bi moglo obeshrabriti potencijalne koncesionare. Čak i da se projekt izmijeni, terminal bi sa zaobilaznicom i autocestom bio cestovno povezan isključivo preko riječkih gradskih ulica, koje bi bile zakrčene velikim brojem šlepera s kontejnerima.
Rekonstrukcija kolodvora
Postojeći kontejnerski terminal Brajdica zadnjih godina bilježi rast i sve bolje poslovne i financijske rezultate, no i dalje će ovu godinu zaključiti s nešto više od prošlogodišnjih 210 tisuća TEU-a, što je otprilike trećina kapaciteta. Brajdica je, također, relativno dobro uhodan terminal koji će, nakon najavljenih radova na jaružanju uz stari dio obale, moći servisirati kontejnerske brodove duljine od 400 metara, ali teško je očekivati da će i s tim uskoro doći do punog kapaciteta prekrcaja od 600 tisuća TEU-a godišnje. U takvim okolnostima pitanje je koliko je opravdana izgradnja novog kontejnerskog terminala, u trenutku kad postojeći radi s trećinom kapaciteta. Odgovor na to dat će tržište. O tržištu ne ovisi projekt rekonstrukcije teretnog željezničkog kolodvora Mlaka, čiji je nositelj HŽ Infrastruktura, u suradnji s Lučkom upravom. Rekonstrukcija kolodvora predviđena je prvenstveno zbog Zagrebačke obale, ali još nije poznato kada bi radovi mogli započeti, a još manje kada će biti završeni. Potpuna nepoznanica ostaje izgradnja nizinske pruge ili barem temeljita rekonstrukcija postojeće željezničke pruge do Karlovca, što je svakako i jedan od osnovnih preduvjeta za snažniji razvoj kontejnerskog prometa.