RIJEKA – Koliko će euro odmoći ili pomoći turističkim djelatnicima u aktualnoj inflaciji i hoće li im na ruku ići činjenica da će gosti sada lakše moći uspoređivati cijene, jedno je od pitanja vezano uz uvođenje eura i nastavna poskupljenja. Činjenica je da je hrvatsko turističko tržište visoko euriziano pa se tako ustvari oko 90 posto turističkog prometa odnosi upravo na strana emitivna tržišta. Tako turističkim djelatnicima prelazak na euro i ne predstavlja neku značajnu promjenu, pogotovo hotelijerima i agencijama jer je većina posla, dakle ugovora, sklapana u eurima i prije, cijene su postavljane i plasirane prema tržištima u eurima, a u konačnici i većina posla se odnosila na kartična plaćanja pa se manji dio potrošnje stranih gostiju odnosio na gotovinu i potrebu mijenjanja eura u kune. U pravilu se to odnosi na izvanpansionsku potrošnju koja i dalje u pravilu nosi manji dio troška turista koji dolaze u Hrvatsku.

Puno kao šipak

Već lani se u smještajnom dijelu dogodio rast cijena, kao što je slučaj sada sa skijaškim destinacijama, a sve je bilo »puno kao šipak«. Što se, pak, očekuje u izvanpansionu ove sezone, pitali smo nekoliko ugostitelja. Robert Marinčić, predsjednik Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Liburnije, komentirajući aktualnu situaciju, podsjetio je kako su već i ranije cijene u nekim ugostiteljskim objektima vani, primjerice oko Palmanove, bile niže nego kod nas i za povoljnu cijenu se moglo dobro pojesti.

– Od toga ne možemo pobjeći. Zašto? Zato što je preko jeftinija nabava. PDV im je niži i više gradiran pa imaju stope do 4, 9, 14 i najvišu 19 posto. A mi 5, 13 i 25 posto. Davanja za radnika su ovdje veća, a i znamo kakva je situacija s kadrom posljednjih godina, tako da su i plaće radnika rasle. Tu su i svi ostali troškovi, ne zaboravimo da su troškovi električne energije triput skočili. Ono što zaboravljamo jest da želimo graditi kvalitetnu destinaciju i ako ćete ponuditi kvalitetu, primjerice kvalitetan kolač s pravim kvalitetnim namirnicama, traži se da se čim više koriste namirnice od malih proizvođača i onda on košta 30-ak kuna. I još uvijek gosti govore da smo mi jedan od kutaka svijeta gdje se jede dobro, gdje će naići na još uvijek dobru uslugu, iako nam s odlaskom djelatnika van, ta razina usluge, nažalost, pada. Tu je u konačnici rast cijena namirnica kod dobavljača. Mi smo zadnji u tom lancu. Svi govore kako je kumica na placu digla cijene, pekar ili ugostitelji, a nitko ne spominje da je vodna naknada duplo skočila, porasla komunalna naknada i ostalo, kazao je Marinčić.

Istaknuo je, međutim, i da u Opatiji, kao i općenito u Hrvatskoj, još uvijek ima ponude za one plićeg džepa, kao i za one prilično dubokog džepa, tako da svatko može naći nešto za sebe.

– Mi se želimo profilirati kao destinacija visoke kvalitete i stoga je bitno da gostima nudimo kvalitetu i vrijednost za novac, a to još uvijek dajemo, zaključio je ovaj ugostitelj.

Tiskanje menija

Što se tiče usporedbe cijena, kazao je da su meniji i dosad imali izražene cijene u eurima, što je i logično s obzirom na to da su većina gostiju stranci, tako da se o tom pitanju ove godine ustvari ništa neće promijeniti. Jedino što su sada kuna i euro zamijenili mjesta pa je sada na prvom mjestu euro, a kuna je na drugom mjestu. Barem do kraja ove godine. Neki ugostitelji, doznali smo, nisu dirali cijene kada im je skočio trošak struje i svega ostalog, nego su čekali kraj godine čisto iz razloga što tiskanje novih menija i ostalog te informatičke prilagodbe dođe oko 500 eura. Pa su računali da im se ne isplati dati 1.000 eura u dva, tri mjeseca samo za pretiskavanje menija.

I Anđelina Macan, predsjednica Ceha ugostitelja Primorsko-goranske županije, kazala je kako je opterećenje ugostiteljstva veće nego u susjednim konkurentskim zemljama, ali i kako su cijene u nabavi jako porasle. Primjerice, ugostitelji očekuju i da će kilogram kave opet skočiti za 25 kuna. I ova je turistička djelatnica istaknula kako iza određene cijene mora stajati kvaliteta i ako se nudi vrijednost za novac, a to je u Hrvatskoj još uvijek slučaj, očekuje dobru turističku sezonu.

– Hrvatska svoju turističku budućnost mora graditi na kvaliteti, a ne na masovnosti, kazala je predsjednica županijskog Ceha ugostitelja.

O temi eura razgovarali smo i s nekim dugim ugostiteljima koji su znakovito ukazali na pitanje hoće li se kažnjavanje onih koji su zaokruživali za više od sedam lipa na kraju svesti samo na one na kraju lance, male poduzetnike, dok će na kraju balade veliki, primjerice trgovački centri, ostati neokrznuti. Kako se može čuti, neki ugostitelji već dio robe nabavljaju u Italiji, i to kod istih dobavljača koji rade u Hrvatskoj, jer im je u Italiji, i uz dodatni trošak prijevoza, jeftinije.