Na Krku od biootpada proizvode kvalitetan kompost / Foto Mladen Trinajstić
Odvojeno prikupljanje biootpada trebalo bi početi do 1. ožujka 2023. godine
povezane vijesti
Nakon uvođenja individualiziranog odvoza otpada u Općini Viškovo, općinski su vijećnici na sjednici u četvrtak izglasali i odvojeno prikupljanje biootpada na području Općine.
KD Čistoća dužno je do 31. siječnja iduće godine osigurati vrećice za prikupljanje biootpada, koje će, nakon izvješća o efikasnosti takvog sustava napravljenog šest mjeseci nakon uvođenja prikupljanja, možda biti zamijenjene spremnicima, ako mještani i KD Čistoća procijene da će spremnici biti bolji.
Ovo će biti nove cijene
Samo odvojeno prikupljanje biootpada trebalo bi početi do 1. ožujka 2023. godine. Također, od uvođenja prikupljanja biootpada porast će cijena minimalne javne usluge za kućanstva, koja neće odvajati biootpad, te će nova cijena biti 66,51 kunu plus PDV.
Kućanstva koja budu odvajala biootpad plaćat će dosadašnji iznos minimalne naknade javne usluge od 54,91 kunu plus PDV.
U raspravi o ovoj temi vijećnike je najprije zanimalo na koji način KD Čistoća postupa s do sada prikupljenim odvojenim otpadom, staklom, papirom i plastikom, a na pitanja je odgovarao Edhem Subašić iz KD Čistoća.

Foto Sergej Drechsler
Predsjednik Općinskog vijeća Bojan Kurelić (Akcija mladih) konkretno je pitao završi li ijedan kilogram odvojenog otpada preko druge ili treće ruke ponovno na Marišćini.
Subašić je odgovorio kako se otpad prikupljen u reciklabilnim spremnicima predaje ovlaštenim koncesionarima. Plastika, metal i višeslojna ambalažu predaju se Metisu, a papir i karton u Mihaćevu Dragu.
– No, sastav tog otpada iz spremnika nije čist, postoji određen udio nečistoća i naravno da se dio nečistoća predaje Ekoplusu u županijski centar na obradu na Marišćinu, kazao je Subašić.
Kurelić: Viškovo zbog Marišćine zaslužuje odštetu
Dinko Beaković (HDZ) kazao je da odvajanje otpada nema alternativu, ali da je pitanje recikliranja jer da se u svijetu samo 10 posto od prikupljene plastike uspije reciklirati.
Zato je izrazio bojazan da će velik dio otpada ponovno završiti na Marišćini, jer se neće imati gdje drugdje zbrinuti. Potom se povela šira rasprava o načinu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, a Bojan Kurelić kazao je kako s Viškova ponovno trebaju poslati političku poruku.

Foto Sergej Drechsler
– Viškovo zbog Marišćine zaslužuje odštetu koja joj pripada. Jer Marišćina nije ništa drugo nego odlagalište smeća. Tu treba pokrenuti pravnu bitku s Ministarstvom jer bismo kao Općina trebali dobivati 10 milijuna kuna godišnje odštete zbog Marišćine, a ne dobivamo ništa, jer je netko rekao da Centri za odlaganje otpada nisu smetlišta.
A Marišćina je realno smetlište. Isto tako treba poslati poruku drugim jedinicama lokalne samouprave, a pogotovo Gradu Rijeci, koji očito nema namjeru krenuti u odvojeno prikupljanje biootpada.

Foto Sergej Drechsler
Ako se to ne promijeni i Rijeka ne krene u odvojeno prikupljanje biootpada, treba krenuti u određene oblike građanskog neposluha, pa neka mještani Viškova bacaju svoj biootpad u Rijeci, kazao je Kurelić.
Udović: Marišćina nema veze s ekologijom
No, na kraju je pozvao mještane da što više odvajaju otpad jer to nema alternativu te da se nada da će se država ipak pokrenuti i poboljšati sustav prikupljanja i odvajanja otpada.

Foto Sergej Drechsler
Načelnica Sanja Udović kazala je da je trenutačni sustav prikupljanja otpada jako skup, da nije učinkovit i da nema veze s ekologijom.
– U Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina stiže otpad iz cijele Primorsko-goranske županije i troši se enormna količina energanata u smislu transporta te obrade otpada.
Mi u cijelom tom kaosu pokušavamo napraviti najbolje za naše mještane. No, nadamo se da će se u budućnosti nešto promijeniti jer ovako naši mještani plaćaju potpuno promašenu politiku gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, rekla je Udović.