ZAGREB – Dok Europu zahvaća energetska kriza, Vlada je prekjučer donijela plan interventnih mjera u slučaju poremećaja u opsrkbi plinom. U planu se detaljno navode postupci radi osiguranja dovoljnih količina tog energenta za kućanstva i gospodarstvo, a spominje se i tko će prvi ostati bez plina ako zbog njegove nestašice nastupi izvanredno stanje.

U jednom od najcrnjih scenarija, prema tom planu, prioritet u opskrbi imali bi bolnice, javne kuhinje i kućanstva – za razliku od industrijskih potrošača poput Petrokemije i djelomice HEP-a, kojima bi tijekom izvanrednog stanja plin bio postupno uskraćivan. U najgorem slučaju, Vlada je predvidjela da će aktivirati Termoelektranu Rijeka snage 320 megavata, koja će struju proizvoditi na loživo ulje.

Uobičajene pripreme

U javno dostupnom dokumentu Vlada je predvidjela tri razine kriznog stanja, a za svaki od njih odgovarajuće mjere. Najniža krizna razina je »rano upozorenje«, potom dolazi »razina uzbunjivanja« te najviša »razina izvanrednog stanja«.

Sada se, po svemu sudeći, nalazimo na početku krize, kada se provode dobrovoljne mjere štednje energije, dok država već od proljeća poduzima opsežne mjere kako bi osigurala dovoljne količine plina i ostalih energenata za zimu. No, u slučaju »izvanrednog stanja« definirano je 11 stupnjeva mogućeg pogoršavanja situacije, tijekom kojih bi Vladin »krizni tim« na čelu s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem mogao pojedinim potrošačima smanjivati dotok plina ili ga obustavljati.

Široj javnosti takav se plan možda čini uznemirujućim, jer upozorava na mogućnost nevolja ove zime. Međutim, takvo pripremanje Vlade za krizna stanja stručnjacima nije nikakvo iznenađenje jer države uvijek moraju biti spremne za izvanredne situacije, ne samo kada je riječ o energetskoj krizi.

Igor Dekanić / Davorin Visnjic/PIXSELL

– Vladin plan nije nikakva senzacija, već uobičajeni redoslijed mjera koji je još prije desetak godina preporučila Međunarodna agencija za energiju, primjećuje enegetski stručnjak Igor Dekanić, napominjući da taj sustav mjera sada primjenjuje ne samo Hrvatska nego cijela Europska unija. Vladina metodologija postupanja, kaže, potpuno je s njima usklađena.

Stabilna zima

– Europske zemlje, a među njima i Hrvatska, zaboravile su na krizne mjere, što nije čudno. Pet-šest godina prije izbijanja krize, opskrba plinom iz Rusije bila je obilna i sve jeftinija, a tržište i robne burze učinile su ga još jeftinijim. To što sada gledamo samo je povratak nečemu što su europske i ostale razvijene države već u praksi primjenjivale, kaže Dekanić. Podsjeća da su se europske zemlje ranije obvezale da će svake godine provoditi i stresni test, odnosno testirati energetski sustav na mogući prekid opskrbe.

Unatoč izradi plana za interventne mjere, Vladini dužnosnici već tjednima naglašavaju da Hrvatska »ne treba strahovati od najcrnjeg scenarija«, kako je istaknuo i ministar Filipović. Zahvaljujući dosad poduzetim mjerama, građani i gospodarstvo mogu ove zime očekivati stabilnu i sigurnu opskrbu plinom po cijenama zajamčenim do proljeća, dodao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.

Danas je situacija s plinom u Hrvatskoj znatno bolja nego prošle godine, a bolja je i u odnosu na stanje u Europskoj uniji, procijenio je sredinom listopada Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin. Skladište plina u Okolima zapunjeno je 97 posto, prema jučerašnjim podacima. Terminal za ukapljeni plin u Omišlju radi punim kapacitetom, a Hrvatska proizvodi i vlastiti plin koji pokriva oko 20 posto potreba. Od 1. listopada sav proizvedeni plin Ina mora prodavati državi, odnosno HEP-u. Osim toga, Hrvatska ima raznovrsne izvore energije koji se međusobno dopunjavaju, što je za energetsku sigurnost zemlje iznimno važno, naglašavaju stručnjaci.