ZAGREB – Iza Hrvatske je, uključujući i ovu godinu, osam godina solidnih, a ponekad i visokih stopa rasta, uz izuzetak 2020. godine kad je zbog pandemije pad BDP-a zabilježila većina gospodarstva, a sada slijedi razdoblje neizvjesnosti u kojem će rast, ako ga uopće bude, biti slabašan. Strah od recesije realan je već u sljedećoj godini, ali u hrvatskoj Vladi očekuju da će gospodarstvo ipak rasti, i to tek 0,7 posto, što su i ugradili u prijedlog ovogodišnjeg rebalansa i projekcija za sljedeće dvije godine te nacrt proračunskog plana, dokument koji Vlada predstavlja prvi put, što je obveza koja dolazi s ulaskom u eurozonu.

Otkrivaju ti dokumenti da Vlada prognozira da će u ovoj godini rast gospodarstva biti 5,7 posto, uz godišnju inflaciju od 10,4 posto, pa su i rast i inflacija snažniji nego što je to Vlada planirala u svibnju, kad je donesen prvi ovogodišnji rebalans. Promijenile su se projekcije i za sljedeću godinu i prognoza rasta od 0,7 posto višestruko je manja od onoga čemu se Vlada nadala u travnju. Tada su projekcije govorile da će rast u sljedećoj godini biti čak 4,4 posto. U idućoj godini inflacija bi trebala biti 5,7 posto.

Plaće i cijene

U obrazloženjima Vlada navodi da se očekuje manji doprinos izvoza roba i usluga i osobne potrošnje gospodarskom rastu, a Hrvatsku bi od pada gospodarstva trebale spasiti državna potrošnja i investicije.

Ne očekuju se negativna kretanja na tržištu rada, barem ne izraženija, dijelom zato što Hrvatska ima kronični manjak radnika, pa bi se broj zaposlenih mogao i blago povećati, dok će broj nezaposlenih ostati na sadašnjoj razini. No, kad su u pitanju primanja zaposlenih, tu će se situacija promijeniti pa se očekuje usporavanje rasta plaća u privatnom sektoru s jedne, ali i ubrzavanje rasta plaća u javnom sektoru. Bruto plaće u Hrvatskoj će u prosjeku u sljedećoj godini nastaviti rasti, Vlada vjeruje po stopi od 5,5 posto, što je niže od razine inflacije, pa će se situacija u kojoj inflacija ruši kupovnu moć građana i osiromašuje ih nastaviti i u sljedećoj godini.

Vlada u nacrtu proračunskog plana kaže da će »unatoč nastavku snažnog rasta mase plaća, kao i izraženom doprinosu socijalnih davanja kućanstvima, povišena inflacija, kao i u 2022. godini, onemogućiti realni rast raspoloživog dohotka sektora stanovništva.

Ministar financija Marko Primorac nakon sjednice Vlade nije bježao od toga da je pred Hrvatskom teža godina nego ova koja je na isteku, i to i za gospodarstvo i građane, ali i za proračun.

Državne investicije

– Svakako će biti puno teža nego ova, ne samo u pogledu gospodarskog rasta, nego i u pogledu troškova zaduženja, pristupa tržištu kapitala. Sljedeća godina vrlo je izazovna, ovisit će o osobnoj potrošnji, a ta osobna potrošnja ovisit će o stanju kupovne moći naših građana, gospodarski rast će ovisiti o investicijama, kako u privatnom, tako i javnom sektoru. Čitav splet okolnosti koji je u ovim neizvjesnim vremenima teško procijeniti, kazao je Primorac.

Na pitanje jesu li u Vladi optimistični kad u sadašnjim okolnostima uopće za sljedeću godinu prognoziraju rast, odgovorio je da su procjene realne, iako je malokad bilo teže prognozirati nego što je to danas. Uz napomenu da makroekonomske projekcije nisu nikada manje značile, Primorac je na pitanje kad će završiti »teške godine« odgovorio da na to pitanje nitko ne može u ovom trenutku odgovoriti.

No, rebalans ovogodišnjeg proračuna sugerira da postoje i dodatne zamke u Vladinom planu za sljedeću godinu jer se slabašni rast oslanja na investicije, pa tako i državne. U rebalansu je Vlada morala priznati da joj korštenje novca iz EU fondova, koji su velika poluga za državne investicije, u ovoj godini i nije išlo prema planu. Tako su prihodi od pomoći smanjeni za 5,3 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, a to su prihodi izravno vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a te novog instrumenta EU nove generacije. Ako se takav trend nastavi i sljedeće godine, dodatno će to ugroziti ionako slab rast.

Podbacili prihodi iz fondova EU-a

Što se tiče samog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, njegovi se okviri nisu značajno promijenili u odnosu na prvi proljetni rebalans, ukupni prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna. Tako će deficit biti 2,7 posto BDP-a, odnosno gotovo 13 milijardi kuna. I dok su prihodi iz europskih fondova podbacili, porezni su prihodi porasli za 4,4 milijarde kuna u odnosu na prihode planirane rebalansom iz svibnja, od čega su po dvije milijarde kuna »viška« donijeli PDV i porez na dobit.

Ukupni prihodi ostaju isti, ali je Vlada morala osigurati dodatnih 530 milijuna kuna za povećanje osnovice za isplatu plaća zaposlenima u javnom sektoru, a hoće li to biti dovoljno, pokazat će novi pregovori sa sindikatima već sljedeći tjedan.