Pred koji dan, u razgovoru za Novi list, bivši ravnatelj riječke Opere Filip Fak ovim nas je riječima podsjetio na nešto propušteno: »Na kraju, osobno sam još uvijek u šoku i zbog činjenice da se HNK Ivana pl. Zajca nije uopće sjetio niti spomenuti okrugli rođendan (190. obljetnicu rođenja) velikana po kojem nosi ime, Ivana pl. Zajca, a kamoli da su se potrudili tako važan dan obilježiti kakvom prikladnom manifestacijom. Po meni je to sramota međunarodnih razmjera!«

Pa podsjetimo, hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog Ivan pl. Zajc rođen je u Rijeci 3. kolovoza 1832. godine, a preminuo je u Zagrebu 16. prosinca 1914. Utemeljitelj je hrvatske opere kao umjetničke ustanove, a opernu umjetnost u Hrvatskoj obogatio je i u stvaralačkom smislu.

Najznačajniji je glazbenik djelatan u Hrvatskoj u posljednjoj trećini 19. stoljeća. Prvi nastup u javnosti imao je 14. rujna 1845. godine na jednoj dobrotvornoj priredbi u riječkom kazalištu kada je na violini, uz pratnju oca, izveo »Rondo« Josepha Maysedera.

Na službenim stranicama HNK-a Ivana pl. Zajca našli smo tek kratku informaciju: »Godine 1953. Kazalište dobiva novo ime prema još jednome skladatelju, no ovoga puta najvećem hrvatskome, još uz to i slavnome sugrađaninu – Ivanu Zajcu koji je još 1857. na riječkoj opernoj sceni ravnao Verdijevim »Nabuccom« i postavio na nju više novih Verdijevih dijela, a 1860. napokon postavio i vlastitu operu »Ameliju«, dočekanu s burnim oduševljenjem sugrađana, koji su slavili i djelo i mladoga maestra.

Od 1991. Kazalište dobiva status nacionalnog kazališta, a 1994. godine svoj današnji naziv – Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca.«

Oni koji već duže vrijeme odlaze na programe u riječkom HNK-u pamte da se svake kazališne sezone izvodilo barem neko Zajčevo djelo, a postojali su i Zajčevi dani – godišnja glazbena i glazbeno-scenska manifestacija posvećena imenu i djelu Ivana Zajca.

Uz izvedbe kojima se nastojalo revalorizirati i promovirati Zajčeva djela, izvodila su se i djela drugih hrvatskih i inozemnih autora, a umjetnicima iz Rijeke pridruživali su se i gosti iz Hrvatske i inozemstva.

U povodu 100. godišnjice Zajčeve smrti te dvadesetog po redu izdanja Zajčevih dana, 2014. godine na programu su bili: svečana obnova popularnog Zajčevog opernog djela »Nikola Šubić Zrinjski« te više koncerata – »Gala Zajc«, koncert Riječke filharmonije »Večer Zajčeve glazbe«, koncert brass kvinteta Orkestra riječke Opere »Zajc popular«, »Večer hrvatske vokalne lirike«… Osim Zajčevih djela, na programu Zajčevih dana tada je bila i operna verzija »Šume Striborove« skladatelja Ivana Josipa Skendera.

U međuvremenu, Zajčevi dani netragom su nestali s repertoara HNK-a Ivana pl. Zajca, a nešto Zajčevo izvede se s vremena na vrijeme, zapravo rijetko.

Tako se u sveopćem zaboravu Zajca zaboravilo i na 190. obljetnicu njegova rođenja. Na Zajca tek još podsjeća njegova skulptura postavljena u parku ispred Kazališta, što nas je podsjetilo na neformalnu skupinu riječkih aktivista koji su 2017. čistili spomenik Zajcu kao dio kampanje za čišći grad. Makar i na taj duhovito-aktivistički način, oni su se sjetili Zajca i njegova značenja za Rijeku.