Otkako je počeo sukob u Ukrajini, u Europi su ponovno rasplamsani strahovi vezani uz uporabu nuklearnog oružja, a o čemu je ruski predsjednik Vladimir Putin više puta govorio.

Ukoliko se prijetnje ostvare, bila bi to daleko veća katastrofa nego što to zamišljamo.

Osim prirodnog uzroka trenutnog ubijanja, nuklearni rat bi doista imao zastrašujuće dugoročne posljedice.

Poljoprivredna proizvodnja također bi bila godinama pogođena, što bi dovelo do smrti preko 5 milijardi ljudi uzrokovane glađu.

Uzbunu je podiglo nedavno međunarodno istraživanje objavljeno u časopisu Nature Food koju je vodio tim klimatologa sa Državnog sveučilišta New Jersey.

“Podaci nam govore jednu stvar: moramo spriječiti nuklearni rat”, rekao je Alan Robock, profesor klimatskih znanosti na Odsjeku za znanosti o okolišu Rutgers-New Brunswick i koautor istraživanja.

Na temelju prošlih istraživanja, stručnjaci su izračunali koliko čađe – koja blokira sunčeve zrake – može ući u atmosferu kao posljedica uporabe nuklearnog oružja.

Konkretno, usredotočili su se na šest scenarija sukoba – pet manjih između Indije i Pakistana i veliki rat između Sjedinjenih Država i Rusije – uzimajući u obzir opseg nuklearnog arsenala svake zemlje.

Naknadno su ti podaci obrađeni zahvaljujući Community Earth System Modelu, alatu za prognoziranje klime koji podržava Nacionalni centar za istraživanje atmosfere (NCAR), što je omogućilo procjenu produktivnosti glavnih usjeva (kukuruz, riža, pšenica i soja) po nacijama.

Na taj su način istraživači također mogli ispitati učinke uporabe atomske bombe na stoku i globalni morski ribolov.

Korištenje nuklearnog oružja dovelo bi do zastrašujućeg kolapsa svjetske poljoprivredne proizvodnje

Istraživanje je pokazalo da bi u slučaju manjeg nuklearnog sukoba između Indije i Pakistana globalna prosječna proizvodnja hrane pala za 7% unutar pet godina od rata.

Umjesto toga, u prisustvu scenarija rata velikih razmjera – primjerice SAD-a i Rusije, poljoprivredna proizvodnja mogla bi se smanjiti za čak 90% unutar tri ili četiri godine od izbijanja sukoba.

Pad prinosa bio bi najteži u zemljama više srednje geografske širine, uključujući velike zemlje izvoznice poput Rusije i Sjedinjenih Država, što bi moglo pokrenuti ograničenja izvoza i uzrokovati ozbiljne poremećaje u zemljama Afrike i Bliskog istoka ovisnim o uvozu.

“Te bi promjene izazvale katastrofalan poremećaj globalnih tržišta hrane – upozoravaju znanstvenici – Čak bi i globalni pad usjeva od 7% premašio najveću anomaliju ikada zabilježenu od početka promatranja Organizacije za hranu i poljoprivredu od 1961. godine. U najvećem ratnom scenariju, više od 75% planeta bi gladovalo u roku od dvije godine.

Ukratko, nuklearni sukob treba izbjeći pod svaku cijenu jer bi posljedice bile doista razorne.

“Ozonski omotač bio bi uništen zagrijavanjem stratosfere, stvarajući više ultraljubičastog zračenja na površini, i moramo razumjeti taj utjecaj na zalihe hrane”, objašnjava Lili Xia, suvoditeljica Rutgers Impact Studies of Climate Intervention (RISCI) i koautorica istraživanja.

Jedini način da se očuva budućnost čovječanstva i Zemlje je raditi na zaustavljanju upotrebe oružja za masovno uništenje.