Unatoč gubitku od 1,1 milijarde kuna, ostvarenom u prvoj polovini ove godine, HEP grupa ne namjerava odustati od planiranih kapitalnih investicija u idućem razdoblju, potvrdili su na naš upit iz HEP-a.

Prema objavljenom financijskom izvješću, poslovni prihodi HEP grupe u prvih su šest mjeseci ove godine iznosili 9,9 milijardi kuna, što je 2,4 milijarde više nego u istom razdoblju lani, ali su istodobno rashodi, odnosno troškovi poslovanja, u istom periodu narasli za čak 89,4 posto, na 11,4 milijarde kuna, zbog, kako objašnjavaju iz HEP-a, nepovoljnih hidroloških okolnosti, uz značajno povećanje cijena električne energije iz uvoza te rast cijena prirodnog plina i ugljena.

Podsjećamo, HEP je u prvoj polovici prošle godine ostvario dobit od 1,6 milijardi kuna.

Sve navedene okolnosti u prvom polugodištu ove godine rezultirale su konsolidiranim gubitkom od 1,1 milijardi kuna, a iz HEP-a ističu da će se Vladine mjere ograničavanja rasta cijena električne energije odraziti i na poslovanje u drugoj polovici godine, iako, dodaju, to ne bi trebalo značajnije utjecati na poslovne rezultate grupe.

Ipak, navode kako će na poslovne rezultate ponajprije utjecati za sad posve nepredvidivo kretanje cijena energenata i električne energije na međunarodnim tržištima, kao i druge okolnosti, poput hidroloških prilika, s obzirom da je u prvoj polovici godine suša odigrala značajnu ulogu u negativnoj bilanci grupe.

Kontinuitet poslovanja

– Provedba mjera u sklopu kako jesenskog paketa, tako i paketa mjera iz veljače ove godine, očekivano, odrazit će se na financijski rezultat HEP-a.

Prema ulaznim parametrima u ovom trenutku, učinak jesenskog paketa mjera u dijelu koji se odnosi na električnu energiju i ogrjevnu toplinu iznosi 5,9 milijardi kuna za razdoblje od idućih 6 mjeseci (1. listopada 2022. – 31.ožujka 2023.). Mjere koje se odnose na plin traju do 31. ožujka 2024.

Prema preliminarnim razmatranjima, ne očekujemo da će primjena tih mjera imati značajniji utjecaj na poslovni rezultat HEP grupe.

Promatrano na godišnjoj razini, konačni će utjecaj svih mjera na poslovni rezultat HEP-a ovisiti o nepredvidivim promjenama cijena energenata i električne energije na međunarodnim tržištima, rezultatima najavljenih mjera Europske komisije za snižavanje cijena energije, hidrološkim okolnostima u idućem razdoblju te ostvarenoj potrošnji kupaca, odnosno provedbi mjera štednje u skladu sa smjernicama Vlade za uštedu energije, odgovaraju iz HEP-a, naglašavajući da će, bez obzira na okolnosti, HEP, u sinergiji s vladom RH, osigurati kontinuitet poslovanja.

Vlada je u lipnju ove godine HEP-u dala jamstva za kreditno zaduženje za nabavku energenata, u prvom redu prirodnog plina, u iznosu od 880 milijuna eura, od čega se 400 milijuna eura odnosi na sredstva koja su bila potrebna za punjenje podzemnog skladišta plina Okoli.

Iz HEP-a ističu i da će hidrološka situacija imati značajan utjecaj na konačne poslovne rezultate, odnosno, pojednostavljeno, bude li dovoljno kiše, proizvodnja iz vlastitih hidroelektrana bit će veća, a time će se smanjiti uvoz.

Velika ulaganja

Što se kapitalnih inevsticija tiče, iz HEP-a poručuju da će one, bez obzira na trenutne gubitke, biti nastavljene prema planu, pogotovo u dijelu koji se odnosi na proizvodnju i ulaganja u mrežu, odnosno sigurnost opskrbe.

– I u ovoj složenoj situaciji nastavljamo realizaciju započetih investicija, od kojih se ističu druga faza Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj/HE Senj2), s povećanjem instalirane snage za 412 megavata (MW) i vrijednosti 3,45 milijardi kuna i kombi-kogeneracijski blok u Elektrani toplani Zagreb, vrijedan 900 milijuna kuna, koji će biti pušten u rad iduće godine.

Nastavljaju se i radovi na projektima koji se sufinanciraju sredstvima iz EU fondova: revitalizacija vrelovodnog sustava u Zagrebu vrijedna 700 milijuna kuna i Osijeku vrijedna 79 milijuna kuna te provedba pilot-projekta uvođenja naprednih mreža, vrijednosti 177 milijuna kuna.

Nove investicije poduzimat ćemo sukladno ocjeni prioriteta, pri čemu su na prvom mjestu ulaganja koja za cilj imaju sigurnost opskrbe i pouzdanost funkcioniranja ključne energetske infrastrukture – elektrana te prijenosne i distribucijske mreže.

Za realizaciju investicija koristit ćemo sve raspoložive izvore sredstava, uključujući i EU fondove, odgovaraju iz HEP-a na naš upit o utjecaju ostvarenih gubitaka na realizaciju planiranih ulaganja.

Projekti EU-a

Nastavljaju se i radovi na projektima koji se sufinanciraju sredstvima iz EU fondova: revitalizacija vrelovodnog sustava u Zagrebu vrijedna 700 milijuna kuna i u Osijeku vrijedna 79 milijuna kuna, te provedba pilot -projekta uvođenja naprednih mreža vrijednosti 177 milijuna kuna

Sunčane elektrane u fokusu investicijske politike

U HEP-u ističu i da ulaganja u nove proizvodne objekte, s naglaskom na obnovljive izvore energije, kao i na jačanje mreže radi prihvata novih obnovljivih izvora energije (OIE), nemaju alternative u okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja EU-a da smanji ovisnost o uvozu energenata iz Rusije.

– Ulaganja u obnovljive izvore energije, s naglaskom na sunčane elektrane, u posljednjih su nekoliko godina u fokusu investicijske politike HEP-a. Ove godine u redovni je pogon ušla šesta po redu sunčana elektrana, SE Stankovci, snage 2,5 MW, a u probnom radu je SE Obrovac snage 7,35 MW.

U izgradnji su još četiri sunčane elektrane, od kojih se izdvajaju Donja Dubrava i Radosavci, obje s 9,9 MW priključne snage. U ovom trenutku u različitim fazama razvoja imamo oko 60 projekata OIE ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 11 milijardi kuna.

Realizacijom planiranih projekata dat ćemo ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela OIE i energetske samodostatnosti Hrvatske, koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera iznio predsjednik Vlade RH, ističu iz HEP-a.