Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, nakon sjednice Vlade odgovarao je na pitanja novinara, javlja Televizija N1.

Upitan o uhićenjima u Zagrebu, odnosno suradnji hrvatske i bh. policije, Božinović je rekao da je hrvatska policija već niz godina u suradnji s drugim policijama, kao nositelj borbe protiv organiziranih kriminalnih skupina na organiziranom prostoru, vrlo učinkovita u razbijanju tih skupina.

“Čuli ste glavnog ravnatelja jučer da je u posljednjih nekoliko godina oko 150 takvih zločinačkih udruženja u Hrvatskoj razbijeno. Spektar njihovih aktivnosti nije isti, ali je način policijskog rada takav da se vrlo pomno prate svi pokazatelji, svi indikatori koji ukazuju da se u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, takve skupine nalaze i nešto planiraju”, rekao je ministar.

Za takav posao treba imati vrhunske profesionalce koji znaju što rade i u kojem trenutku pokreću akcije, istaknuo je.

“Ovo je bila akcija koja je bila u suradnji sa susjednim policijama, ali nije bila ad hoc. Već izvjesno vrijeme se ti ljudi prate, prate se njihovi kontakti, iz tih kontakata će se, pretpostavljam, otvarati nova istraživanja. Ne treba imati iluzije da se pripadnici kriminalnih skupina iz drugih država ne kreću Hrvatskom, ali hrvatske službe i policija pokazale su visoku učinkovitost i profesionalnost”, rekao je Božinović.

“Mi ne možemo umanjivati broj naših akcija, dužni smo javnosti komunicirati ono što policija radi, a moje mišljenje i stav i kao ministra zaduženog za taj resor je da takve akcije pokazuju da građani mogu biti sigurni, jer ukoliko policija u nekom razdoblju i negdje policija nije toliko učinkovita, teško da se može poistovjetiti s činjenicom da je kriminala manje. Danas svaki ozbiljan kriminal ima prekograničnu dimenziju, prema tome, nema države koja nije obuhvaćena, nema države u kojoj kriminalci ne rade. Hrvatska je i zbog svog geografskog položaja, i zbog činjenice da je turistička destinacija, u odnosu čak i na najrazvijenije turističke zemlje svijeta, ima najveći omjer između porasta stanovništva u odnosu na Francusku, koja je prva turistička sila Europe. Tamo na jednog Francuza dođe 1,3 turista, a u Hrvatskoj na jednog Hrvata dođe 5 turista, a hrvatska policija je pokazala da se može nositi s time”, rekao je Božinović.

Novinari su ga upitali i postoji li u Hrvatskoj paramilitarne skupine koje žele rušiti vlast, a Božinović je rekao da sigurno postoje. “To bih isto nazvao fenomenom koji nije isključivo nacionalni. I on ima jednu širu dimenziju. Ako pratite ono što se događa u Europi i šire, postoji sve veći broj skupina koje na ovaj ili onaj način radikaliziraju prije svega mlade ljude, ima izmjena u obrascu rada terorističkih skupina, u zadnjih nekoliko godina nema neke terorističke skupine koja je preuzela odgovornost za neki teroristički akt u Europi, ali ima dosta radikaliziranih pojedinaca koji su u kontaktu, bilo izravnom ili preko društvenih mreža ili posebnih platformi i prihvaćaju određenu ideologiju, koji prihvaćaju nasilje kao oblik rješavanja problema, što je neprihvatljivo i za osudu, i to je ono s čime se mi nosimo i s čime se nose druge policije i na tragu toga službe u Europi koordiniraju svoje aktivnosti u sklopu pripreme ili radikalizacije koja može dovesti do akcija. Cijeli sustav mora naći odgovor na takve kvalifikacije”, rekao je Božinović.

Upitan koji je zajednički nazivnih organiziranih kriminalnih skupina, Božinović je rekao da postoje različite vrste i ekstremizama i terorizma, odnosno motive. “Oni mogu biti religijski, civilizacijski, anarhistički. Ono što je posljednjih godina evidentirano, to je migracija te Quanon ideologije iz Sjedinjenih Država na područje Europe koja okuplja platforme, koje nisu ove koje koristimo svakodnevno, pa je tu EU čak donio određena pravila i direktive o uklanjanju terorističkog sadržaja s tih društvenih mreža, međutim, vidite da oni nalaze način kako razmjenjivati poruke, kako se organizirati i to je posao koji, nažalost, postaje permanentan. Dakle, nema nikakvih naznaka da bi se to moglo umanjiti u godinama koje dolaze. Govorim o jednom općenitom obrascu. U EU-u to su najčešće u posljednje vrijeme i teoretičari zavjera, imate iste ljude koji prosvjeduju protiv covida, protuepidemijskih mjera, ovih i onih odluka vlasti, zapravo ljudi koji odbijaju, a vjerojatno nisu ni kapacitirani za raspravu o tim problemima, nego pribjegavaju nasilju kao načinu kako riješiti te svoje probleme. U svemu tome žrtve su, osim građana koji to mogu biti, i pojedinci koji potpadaju pod utjecaj tih skupina, osobe koje najčešće imaju određene ili socijalne ili druge probleme. Na njih se može utjecati i možda im se učini da je to način kako riješiti svoje probleme ili riješiti probleme svijeta”, rekao je Božinović.

Na pitanje koliko je takvih skupina, Božinović je rekao da nitko neće reći egzaktnu brojku, ali da ih nema u tolikoj mjeri da se s njima ne može nositi.