ZAGREB – Maturanti su ove godine postigli neočekivano dobre rezultate na državnoj maturi: prosječne ocjene iz niza predmeta više su nego proteklih godina, a znatno je manje negativnih ocjena, odnosno onih koji nisu uspjeli položiti maturu.

Na maturi su tako pala 223 gimnazijalca, njih 2,2 posto, i to najviše iz matematike, a maturu nije prošlo ni 4.469 učenika strukovnih škola ili svaki treći maturant koji je pohađao strukovnu školu. Za usporedbu, 2019. godine na maturi je palo 9,4 posto gimnazijalaca.

Izvrsne rezultate, bez ijedne greške na ispitu, postigla su čak 332 maturanta, najviše do sada, i to mahom u testu iz engleskog jezika. Niti jedan maturant ove godine, međutim, nije postigao 100-postotnu riješenost testa u sva tri obavezna predmeta.

Prosječna ocjena na obveznim ispitima bila je u pravilu trojka, pa su tako maturanti koji su polagali višu razinu hrvatskog jezika imali prosječnu ocjenu 3,2, matematiku više razine 3,1, a najbolje su prolazili na ispitu iz engleskog jezika, s prosječnom ocjenom od 4,1. Ispiti niže, B razine, u hrvatskom jeziku ocijenjeni su u prosjeku ocjenom 2,5 ili nategnutom trojkom, a niža razina matematike ocjenom 2,2, što je niže u odnosu na protekle godine. I izborni predmeti uglavnom su u prosjeku dobili najviše nategnutu trojku, pa je tako iz fizike prosječna ocjena bila 2,5, iz politike i gospodarstva 2,2, a na psihologiji su učenici ove godine “briljirali” s prosječnom ocjenom 3,1.

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje (NCVVO) rezultate državne mature ocjenjuju neočekivano dobrima, no ravnatelj Vinko Filipović još uvijek ne želi kalkulirati o tome je li dobar rezultat posljedica uvođenja novih kurikuluma u okviru “Škole za život”, čime se na Facebooku pohvalila bivša ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak.

– I mene su iznenadili dobri rezultati. Teoretski je moguće da su oni posljedica novih kurikuluma, ali istraživanja koja bi to potvrdila nisu još provedena, jer za njih treba proći četverogodišnji ciklus, istaknuo je Filipović.

Smatra da su uspjehu vjerojatno pogodovale i okolnosti koje su pratile obrazovanje ovogodišnjih maturanata, od pandemije i online nastave, preko potresa koji je otežao nastavu za mnogu djecu, do štrajka prosvjetara.

Zbog svega toga, uvjeren je šef NCVVO-a, učenici su uložili puno više truda, a velik posao napravili su i njihovi predmetni nastavnici. Uz to, probna matura koja je provedena u proljeće, omogućila je maturantima da vide gdje su im slabe točke i poprave ih do mature, ističe.

– Moja je poruka novoj generaciji maturanata da ove rezultate ne shvate olako, nego da učine dodatni napor da i dogodine budu ovako dobri, poručio je Filipović na konferenciji za novinare u NCVVO-u.

Ove je godine državnu maturu polagao ukupno 28.451 pristupnik, od toga 40 posto gimnazijalaca i 60 posto učenika strukovnih škola. Pisali su gotovo 140 tisuća ispita, više nego ranijih godina, iako je kandidata bilo za gotovo tisuću manje nego prethodne školske godine. Razlog je u tome što su pisali nešto više ispita, gimnazijalci su u prosjeku prijavili 4,5 ispita, a maturanti iz strukovnih škola 3,6 po učeniku. Najveći broj učenika pisao je hrvatski jezik više razine, njih 68 posto, engleski više razine odabralo je 66 posto maturanata, a matematiku više razine samo 40 posto.

Čak su 1.284 maturanta predala prazan papir na eseju iz hrvatskog jezika, a s nula bodova ocijenjeno je 2.685 polaznika. Ipak, ove je godine nešto manje onih koji su unatoč tome uspjeli dobiti pozitivnu ocjenu iz hrvatskog – njih 624, dok je lani ispit iz hrvatskog jezika s nula bodova iz eseja položilo 1.337 maturanata.

Od iduće godine ovo se pravilo mijenja: pozitivna ocjena iz eseja bit će uvjet prolaska na ispitu iz hrvatskog jezika, a maturanti više neće moći birati između dvije razine materinjeg jezika, već će svi polagati unificirani ispit iste razine.

– Mnoge europske zemlje nisu više prakticirale naš postojeći model, a smatramo i da materinji jezik zaslužuje standardizirani pristup. Znatan broj učenika prijavljivao je hrvatski jezik B razine, jer dio studija to prihvaća, no to je nedostojno digniteta i važnosti materinjeg jezika, ustvrdio je Filipović.

Komentirajući činjenicu da ispit iz hrvatskog jezika niti jedan maturant nije uspio riješiti bez greške, Filipović je ustvrdio kako to “ne govori ništa loše o ispitu, nego dokazuje da taj ispit ima različitu strukturu od ostalih predmeta”.

U šest godina, navodi, samo je jedan učenik imao riješenost tog ispita od 100 posto.

– Na ukupni rezultat u tom predmetu utječe zbroj bodova na ispitu i eseju, a ta kombinacija je, izgleda, ono što učenicima ne odgovara, ustvrdio je.

Pozitivno je, ističe ravnatelj Filipović, što se prag prolaznosti na ispitima ove godine uopće nije mijenjao, prvi puta od 2010. godine, kad je uvedena državna matura.

Prestalo se, kaže, s lutanjem u odnosu na program, koje je prije iznosilo i do 10 posto. Pogrešaka u prijevodu, zbog čega je lani učenicima koji su polagali talijanski ispit dodijeljena hrpa dodatnih bodova, ove godine nije bilo.

Ravnatelj NCVVO-ca komentirao je i visok postotak maturanata koji su uzimali privatne instrukcije.

– Nisam sretan da se za maturu priprema izvan sustava škole. Državna matura treba biti ista šansa svima, neovisno o socijalnim prilikama i o tome u kojim sredinama žive jer nemaju svi iste uvjete u Zagrebu, u Splitu ili Rijeci, u odnosu na neke manje sredine, gdje to ne mogu priuštiti, poručuje Filipović.