
Foto: EPP Group
U svojim amandmanima, Tomislav Sokol, između ostaloga, založio se za zabranu slanja nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese, kao i za zabranu jednostranog povećanja limita prekoračenja na računima.
Nakon više mjeseci pregovora u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) usvojeno je zakonodavno Izvješće o Prijedlogu Direktive o potrošačkim kreditima. Novim pravilima potrošačko kreditiranje prilagodit će se sveprisutnom trendu digitalizacije, a pritom će se osnažiti položaj potrošača u pravnom odnosu s kreditnim institucijama. Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a, na ovom je važnom zakonu radio hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol koji je i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO). U tom svojstvu Sokol je u tekst Direktive intervenirao sa 150 amandmana, a njima je, između ostalog, osigurao jasnije informiranje potrošača o kreditima i zabranu praksi koje potiču prezaduženost građana, kao što je slanje nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese. Uz to, Sokol je osigurao da osobe koje su preboljele rak više ne budu diskriminirane u pogledu pružanja financijskih usluga što je bio slučaj do sada, a izborio se i da banke prilikom procjene kreditne sposobnosti ne koriste podatke s društvenih mreža potrošača.
»Nakon gotovo petnaest godina vrijeme je da se donesu suvremena pravila koja se odnose na potrošačko kreditiranje, budući da postojeća nisu dovoljna u zaštiti građana Europske unije. Danas postoje oblici kreditiranja koji nisu postojali kada se Direktiva iz 2008. donosila i zato je važno biti u korak s vremenom i regulirati primjerice podizanje kredita putem različitih internetskih platformi. U Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih država članica, takvi krediti još nisu široko rasprostranjeni poput konvencionalnih i upravo zato smatram da je sada pravo vrijeme da potrošače u Hrvatskoj ali i u drugim državama Unije dodatno zaštitimo.« – rekao je zastupnik Sokol i dodao da su pravila o procjeni kreditne sposobnosti u središtu nove Direktive.
«Nova Direktiva sadržavat će stroža pravila o procjeni kreditne sposobnosti koja je u stvari u središtu odobravanja potrošačkih kredita. Jasnim pravilima o procjeni kreditne sposobnosti želimo spriječiti neodgovorno podizanje kredita i izbjeći troškove koji bi mogli nastati u slučaju neuredne otplate kredita. S druge strane, želimo pokazati fleksibilnost prema osobama koje podižu kredit za pokrivanje zdravstvenih troškova, kao i prema osobama s invaliditetom i studentima. Fleksibilnijim pravilima za navedene kategorije želimo izbjeći da se građani zadužuju na crnom tržištu što bi nedvojbeno bio slučaj kada bi im se onemogućilo podizanje kredita u reguliranom okruženju. Međutim u ovom slučaju predviđamo stroga pravila o informiranju potrošača o svim rizicima do kojih može doći zbog neuredne otplate kredita.« ističe Sokol navodeći da je novost i to da se izričito zabranjuje korištenje podataka s društvenih mreža potrošača za potrebe procjene kreditne sposobnosti.
U svojim amandmanima, Tomislav Sokol, između ostaloga, založio se za zabranu slanja nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese, kao i za zabranu jednostranog povećanja limita prekoračenja na računima.
Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a, doc. dr. sc. Tomislav Sokol praksu banaka da potrošačima na kućne adrese šalju nezatražene kreditne kartice ili im bez njihova zahtjeva povećavaju prekoračenja na tekućim računima, ocijenio je nedopuštenom. »Pandemija je promijenila svijet i uzrokovala brojne krize. Tako se čak šest od deset potrošača susrelo s financijskim poteškoćama. Unatoč financijskim poteškoćama građana, učestalo se događalo da su banke na kućne adrese slale nezatražene kartice i povećavale limite dopuštenog i prešutnog prekoračenja na tekućim računima. Takva praksa štetna je za potrošače jer oni često nisu ni svjesni da je došlo do pomicanja limita i da troše sve više. Zato sam zadovoljan da ovakve prase zabranjujemo.’’ – ističe Sokol.
Zahvaljujući zastupniku Sokolu novim će se pravilima o potrošačkom kreditiranju uvelike poboljšati položaj potrošača koji se koriste dopuštenim ili prešutnim prekoračenjima na tekućim računima. Prema podacima HNB-a, samo prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijun potrošača, a koristi ih oko njih 840 tisuća. Međutim, problem je bio što Direktiva nije predviđala pravila o zaštiti potrošača koja bi financijske institucije obvezala da potrošačima nude mogućnost obročne otplate dugovanja u slučajevima smanjenja limita ili ukidanja prekoračenja.
Nova pravila
«U odnosu na dopuštena i prešutna prekoračenja na računima – tzv. minuse na računima, prijedlog Direktive bio je takav da bi banke bez prethodne najave ili davanja mogućnosti obročne otplate mogle zatražiti povrat tih minusa, što predstavlja pravnu nesigurnost za potrošače i izlaže ih neproporcionalnom riziku. Drugim riječima, ništa ne bi sprječavalo banke da sutra ukinu minuse i zatraže povrat dugovanja s osnove prekoračenja. Zato sam uložio amandmane koji će potrošačima zajamčiti pravnu sigurnost jer banke neće moći tek tako ukinuti prekoračenje već će o tome morati potrošače obavijestiti u razumnom roku te im ponuditi mogućnost obročne otplate. Konkretno, prema pravilima koje sam predložio i koja su usvojena na Odboru IMCO, financijske institucije uvijek će morati obavijestiti potrošače najmanje trideset dana prije bilo kakvog smanjenja limita prekoračenja i ponuditi im mogućnost obročne otplate. U suprotnom, potrošači neće biti dužni prihvatiti ukidanje ili smanjenje limita prekoračenja.« – rekao je Sokol te dodao da je uspio osigurati i to da države, kad su u pitanju prekoračenja na računima, mogu odrediti i druge mehanizme zaštite potrošača što bez njegovih amandmana ne bi bio slučaj.
S obzirom na to da će se nova Direktiva o potrošačkim kreditima uvelike baviti i digitalnim uslugama koje nude banke, a koje dosad nisu bile dovoljno regulirane, hrvatski europarlamentarac ističe potrebu i da se potrošače dodatno educira o tome što to znači »jednim klikom do kredita«. »Sve češće banke građanima omogućuju brzo i jednostavno podizanje kredita, uz parole – ‘jednim klikom, iz udobnosti vašeg doma do kredita’. Građani mi se često javljaju i govore da ne razumiju koje su njihove obveze koje proizlaze iz takvih kredita, postoji li odredba kojom se mogu zaštititi, uvjeti su često pisani sitnim slovima i tek se kasnije, kad se banke odluče naplatiti, doznaju prave posljedice takvih brzih kredita. Na takvim oglasima mora jasno biti istaknuto da krediti koštaju. U tom smislu važno je napomenuti da u novoj Direktivi zadržavamo pravilo o pravu na povlačenje iz ugovora o kreditu. Prema tom pravilu potrošač se može povući iz ugovora o kreditu bez navođenja ikakvog razloga u roku od 14 dana od kada je primjerice sklopio ugovor putem interneta. Svrha je tog prava da se potrošaču ostavi dodatno vrijeme da procijeni nužnost kredita, međutim, potrošači često nisu ni svjesni da im se to pravo garantira. Zato će o pravu na povlačenje potrošači morati biti izričito informirani prije sklapanja ugovora o kreditu. Cilj mog rada je unaprijediti jedinstveno tržište potrošačkog kreditiranja i povećati razinu zaštite potrošača u pravnom odnosu s kreditorima. Želim zaštititi građane od zablude, posebice najranjivije skupine.« navodi Sokol.
»Otkup« dugova od strane trećih
U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je sve češća praksa da građani čiji su dugovi ustupljeni trećoj strani budu učestalo telefonski nazivani pa i desetak puta dnevno. »Ovakva praksa uistinu uznemirava građane i nitko me ne može uvjeriti da se tu radi samo o informiranju građana o postojanju duga. Zato se pravilima koje je izglasao Parlament zabranjuje učestalo nazivanje građana. Moramo povući liniju između informiranja i uznemiravanja građana, a Direktiva o potrošačkim kreditima upravo to čini.« – ističe Sokol. Od prvog dana svog mandata, Sokol je isticao prava potrošača i pacijenata kao prioritete svoga rada. Kao član Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA) doc. dr. sc. Tomislav Sokol upozorava na brojne probleme s kojima se susreću oboljeli od te teške bolesti.
«Tijekom pregovora o novim pravilima potrošačkog kreditiranja, jedan od mojih političkih prioriteta bio je i zaštita prava osoba koje su oboljele ili su se izliječile od bolesti raka. Nažalost, osobe s takvim dijagnozama nerijetko se zbog bolesti susreću s diskriminacijom prilikom ugovaranja različitih financijskih usluga kao što su osiguranja ili krediti pri čemu su prisiljeni ugovarati takve usluge po bitno nepovoljnijim uvjetima. Događa se to da se s poteškoćama pri ugovaranju financijskih usluga oni susreću i nakon izlječenja. To je nedopustivo. Upravo kroz Direktivu o potrošačkim kreditima sada uvodimo pravo na zaborav čime ćemo osigurati jednak pristup financijskim uslugama za sve građane Europske unije koji su preživjeli rak. Konkretno, medicinski podaci osobe koja je preboljela rak neće se smjeti koristiti prilikom ugovaranja kredita ili potrebnih osiguranja. To je u skladu i s Europskim planom za borbu protiv raka u kojem se opisuje pravo na zaborav kao bitan element za bolju kvalitetu života osobe kojoj je bila postavljena dijagnoza ove bolesti. U konačnici, time postižemo i to da u Europi nemamo građane prvog i drugog reda. » – kaže Sokol.
Važnost sankcija
Nova pravila o potrošačkim kreditima dakle donose niz novih pravila korisnih za potrošače, međutim ključ će biti ispravno provesti odredbe Direktive i osigurati da se financijske institucije pridržavaju pravila i s njima usklade svoje poslovanje. Zato se Sokol izborio i za stroža pravila o sankcioniranju financijskih institucija koje se ne budu držale novih pravila. »Sankcije nisu popularan ali su nužan mehanizam provedbe svih pravila. Zato sam se založio za strože sankcioniranje banaka koje se ne budu pridržavale novih pravila o zaštiti potrošača koje smo predvidjeli u novoj Direktivi. Tako će se financijske institucije moći kazniti s najmanje 6 posto godišnjeg prometa koji u svim državama članicama, a pored novčanih kazni, ako se radi o sustavnim povredama koje negativno utječu na tržišno natjecanje, moći će im se izreći i strukturne sankcije kojima se može utjecati i na vlasnički udio financijskih institucija. » – zaključuje Sokol.
Podsjetimo, zakonodavno Izvješće o Direktivi o potrošačkim kreditima usvojeno je u utorak na sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO).
Članak je realiziran u suradnji sa zastupnikom Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP Group).