ZAGREB – Izjava premijera Andreja Plenkovića da bi poreznim škarama, odnosno većim porezim, trebalo spriječiti profitere koji se u Hrvatskoj ali i na globalnoj razini u vrijeme krize ponašaju kao da su u Eldoradu, podsjetila je na zalaganja Slavka Linića koji je i u vrijeme dok je bio oporbeni zastupnik ali i član SDP-ove Vlade smatrao da je odgovor na neopravdano podizanje cijena uvođenje poreza na ekstraprofit. Oba puta, a od toga je prošlo više od desetljeća, Linić je ostao usamljen i njegovi se prijedlozi nisu realizirali, jednako kako do danas nije uveden ni porez na nekretnine čiji je veliki zagovornik bio. No, o porezu na ekstraprofit sada se govori i u europskim institucijama, pa ako se na toj široj razini nakon mjeseci najava nešto pokrene takav će potez biti lakše povući i u Hrvatskoj, iako premijer zasad nije dao nikakvo objašnjenje svoje izjave s konvencije izvoznika.

Još nije kasno

Slavko Linić sada, čini se, još jače podržava takvu ideju jer su i zarade puno veće i smatra da se nikako ne bi trebale odnositi samo na profit koji se u ostvaruje u nekoj etapi trgovine ili proizvodnje naftnim derivatima, nego bi se dodatni porez trebao obračunavati i onima koji u trgovini neopravdano dižu cijene.

– Svi pričaju o tome da se ne smje intervenirati u tržište, ali o kakvim se tržišnim pravilima priča nakon uvođenja sankcija Rusiji. Nekima je to bio znak da više ne vrijede tržišna pravila i da mogu dizati cijene kako požele. Cijene nafte su porasle, ali bile su i na većim razinama, tečajne razlike nisu tolike da mogu opravdati sadašnje cijene naftnih derivata. Naftne kompanije ostvaruju enormne zarade i za to trebaju platiti i veće poreze. I Europska unija trebala je odmah pripremiti odluke o uvođenju tog poreza, to ne bi trebao biti nikakav problem. No, ni za jednu odluku nije kasno do kraja godine, kaže Linić. Kad je profit od naftnih derivata u pitanju, porez bi trebale plaćati kompanije koje imaju primarnu i sekundarnu proizvodnju te veletrgovci koji su također ostvarivali velike zarade. Na pitanje je li Ina s obzirom na to da ima proizvodnju u riječkoj rafineriji među tim tvrtkama koje bi bili obveznici poreza, Linić odgovara da je pitanje koliko je ekstraprofita ostvarila Ina s obzirom na to da ima nešto stariju tehnologiju i da proizvodi manje goriva, a više lož ulja.

– Baš zato bi bilo važno da se porez uvede u cijeloj Europskoj uniji, da ga ne plaćaju samo naši proizvođači nego i oni koji izvoze gorivo iz američkih ili bliskoistočnih rafinerija na europsko tržište. Naravno da proizvođači trebaju imati zaradu, ali ne može se u situaciji kad su pogažena sva pravila tržišta, tržište prelamati samo preko leđa potrošača, napominje Linić. Na primjedbu da će dodatni porez značiti veće cijene goriva, Linić odgovara protupitanjem zašto su onda te cijene tako visoke i bez tržišta, te dodaje da bi države taj novac onda trebale usmjeriti na pomoć stanovništvu. Napominje i da svi oni znaju što je pristojan profit koji im nitko neće dodatno oporezivati i da mogu spustiti cijene.

Skuplje nego vani

– Države su, pa i naša, u COVID-krizi isplaćivale potpore tvrtkama, iscrpile su se i sada bi trebale imati dodatan novac za pomoć oko inflacije, a oni koji koji imaju ekstraprofite ne bi trebali opet dati ništa. To ipak tako ne ide, Europa treba ići s tim porezom, uporan je Linić.

Dodaje i da je, primjerice u Hrvatskoj, inflacija već sada 12 ili 13 posto, ali su neki proizvodi poskupjeli i po 30, 40 ili 50 posto, i da se svi koji podižu cijene pozivaju na rast cijena transporta, koji ne čini jednako veliki udio u svakom proizvodu. Podsjeća da je država na većinu najvažnijih prehrambenih proizvoda snizila PDV na pet posto, a cijene su u hrvatskim dućanima čak i za domaće proizvode, kojih imamo dosta, iste ili čak i veće nego vani.

– Trgovački lanci također koriste priliku i podižu cijene i onih roba koje trebaju poskupjeti i onih kojima bi cijene mogle ostati znatno niže i pri tome, kao nikad dosad, za one najvažnije proizvode poput ulja imaju gotovo iste cijene, što dosad opet nije bio slučaj. Pa gdje je tu jedan od najvažnijih elementa tržišta, tržišno natjecanje, pita se Linić. Smatra da inspekcija treba raditi svoj posao i provjeriti ima li tu kartelskog udruživanja oko određivanja cijena. Po tom pitanju nužno je, poručuje Linić, reagirati što prije jer su trgovački lanci u stranom vlasništvu i naći načina da dobit završi u matičnim tvrtkama.