Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije izazvati recesiju, pa je američki S&P 500 indeks zabilježio najveći pad u prvom polugodištu u više od 50 godina.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 31.097 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,2 posto, na 3.825 bodova, a Nasdaq indeks 4,1 posto, na 11.127 bodova.

Na najvećoj svjetskoj burzi sva tri najvažnija indeksa zabilježila su pad u cijelom drugom tromjesečju, a dva kvartala uzastopnog pada S&P 500 i Dow indeksa ne pamte se od 2015. godine.

U cijelom prvom polugodištu Dow Jones potonuo je, pak, više od 15 posto, S&P 500 više od 20, a Nasdaq indeks gotovo 30 posto.

To je za S&P 500 indeks najlošije prvo polugodište od 1970. godine, za Dow Jones od 1962., a za Nasdaq najgore od kada postoji.

U prvim danima ove godine indeksi su dosezali rekordne razine, kao i lani, zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, no ubrzo se smjer tržišta preokrenuo zbog širenja omikron varijante covida-19.

Potom je uslijedila ruska invazija na Ukrajinu, što je poremetilo tržište energentima, sirovinama i hranom te tako dodatno potaknulo rast ionako već visoke inflacije.

Kako je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u 40 godina, Fed je odgovorio agresivnim povećanjem kamatnih stopa, a to su učinile ili najavile i mnoge druge središnje banke u svijetu.

Zbog toga će se, dakako, usporiti rast svjetskog gospodarstva, a moguća je i recesija.

U prvom je tromjesečju američko gospodarstvo palo na kvartalnoj razini, a ni makroekonomski podaci u drugom tromjesečju nisu sjajni.

„Od početka godine raste inflacija, dok se rast gospodarstva usporava. Fed zaoštrava financijske uvjete kako bi suzbio inflaciju i paniku na tržištima. No, mislim da je ‘mekano’ prizemljenje gospodarstva malo vjerojatno. Čini mi se da smo zapravo već uronili u recesiju, a jedino je pitanje koliko će biti duboka”, kaže Paul Kim, direktor u tvrtki Simplify.

Gotovo svi posljednji podaci ukazuju na slabljenje potrošnje i još uvijek visoku inflaciju.

„Podaci počinju pokazivati da se potrošnja usporava, čini se da inflacija počinje utjecati na prosječnog potrošača. A to može utjecati na zarade kompanija, glavne pokretače tržišta”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 7.168 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,4 posto, na 12.813 bodova, a pariški CAC 2,3 posto, na 5.931 bod.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 2,1 posto, na 25.935 bodova.

ZSE: Crobex indeksi blago pali uz skroman promet

Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobex indeksi blago pali, ponajviše pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama, uz stagnaciju redovnog prometa nadomak 30 milijuna kuna.

Crobex indeks spustio se protekloga tjedna 0,09 posto, na 2.009 bodova, a Crobex10 za 0,27 posto, na 1.190 bodova.

Među sektorskim indeksima, jedino je pala Crobexindustrija, i to za 3,33 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 2,6 posto.

Mjesec lipanj, pak, Crobexi su završili s gubitkom većim od tri posto, pri čemu Crobex za 3,19 posto, a Crobex10 za 3,61 posto, pod pritiskom oštre korekcije cijena dionica na svjetskim tržištima, budući da se investitori sve više pribojavaju da će zbog zaoštravanja monetarnih politika središnjih banaka u svijetu, dok nastoje suzbiti galopirajuću inflaciju, globalno gospodarstvo možda uroniti u recesiju.

U proteklom je tromjesečju Crobex izgubio 4,1, a Crobex10 indeks 5,3 posto. U prvom je polugodištu, pak, Crobex oslabio 3,2, a Crobex10 5,5 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je prošli tjedan 26,95 milijuna kuna, što je otprilike na razini kao i u tjednu ranije.

Uz to, ostvareno je 6,74 milijuna kuna blok prometa u transakciji s dvije dionice. Dionicom Podravke tako je ostvareno 3,48 milijuna kuna blok prometa, po cijeni od 580 kuna, a dionicom Slavonskog ZIF-a 3,26 milijuna kuna, po cijeni od 21,6 kuna po dionici.

U redovnom trgovanju najlikvidnija je bila dionica HT-a, s prometom od 2,62 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,97 posto, na 174 kune.

Slijedila je dionica Valamar Riviere, s prometom od 2,15 milijuna kuna i rastom cijene za 1,84 posto, na 33,2 kune.

U fokusu investitora bila je i dionica Podravke, kojom je u redovnom trgovanju ostvareno gotovo 2 milijuna kuna, uz skok cijene za 3,51 posto, na 590 kuna.

Znatniji rast cijene zabilježila je i dionica Zagrebačke banke, za 3,17 posto, na 65 kuna, uz promet od 1,78 milijuna kuna.

Među likvidnijim izdanjima, najviše su pale cijene dionica Brodogradilišta Viktora Lenca, za 7,82 posto, na 16,5 kuna, te Jadroplova, za 6,92 posto, na 60,5 kuna.

Najveća prošlotjedna dobitnica, pak, bila je dionica Luke Rijeka, sa skokom cijene za 23,33 posto, na 37 kuna.

Među likvidnijima, znatno je porasla i cijena dionice Čateksa, za 12,73 posto, na 248 kuna, Turisthotela za 9,82 posto, na 4.380 kuna, te Mon Perina, za 7,5 posto, na 43 kune.

Protekloga tjedna na domaćem se tržištu trgovalo s ukupno 59 dionica, pri čemu je cijena njih 20 porasla, 25 pala, a 14 stagnirala.