Negativni trend

Vlada tvrdi da je lani u Hrvatskoj posvojeno najviše djece dosad. Dječja pravobraniteljica: ‘Rastao je i broj djece u domovima’

Jagoda Marić

Foto GORAN STANZL/PIXSELL

Foto GORAN STANZL/PIXSELL

Pravobraniteljica za djecu upozorava da je u ustanovama sve više djece i da ih tamo ostalo i 111 koji imaju uvjete za posvojenje



ZAGREB  U prošloj je godini Hrvatska imala najveći broj posvojenja djece, tvrdi to Vlada u svom očitovanju na godišnje izvješće dječje pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević. O tom će se izvješću raspravljati u parlamentu, ali zakon nalaže da Vlada prethodno da svoje mišljenje i Vlada je taj posao shvatila prilično ozbiljno i polemizira s gotovo svakim zaključkom ili mišljenjem pučke pravobraniteljice, pa tako i u onom dijelu koji se tiče posvojenja djece. Pravobraniteljica Pirnat Dragičević očekivano je dobar dio svog izvješća posvetila djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi pa tako i njihovom posvojenju te je istaknula da je iz ustanova socijalne skrbi koje se brinu o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi u 2021. godini posvojeno 37 djece i da se 31. prosinca 2021. u ustanovama nalazilo još 111 djece koja su imala zakonske preduvjete za posvajanje. Vlada ne spori njezino upozorenje da je u ustanovama ostalo više od stotinu djece koja imaju preduvjete za posvojenje ali nisu posvojena, na što je ona i stavlja naglasak jer djeca koja mogu biti posvojena postaju sve starija, pa je postupak posvojenja teži. Ne spori Vlada ni činjenicu da je posvojeno samo 37 djece koja su zbrinuta u ustanovama nego tvrdi da je broj posvojenja u prošloj godini bio najveći dosad.


 


Razlika u podacima


– Pravobraniteljica u Izvješću nadalje navodi kako je tijekom 2021. iz ustanova posvojeno 37 djece, a s tim u vezi Vlada Republike Hrvatske ističe kako je ukupan broj posvojene djece u 2021. iz svih oblika skrbi iznosio 145, što čini najveći broj realiziranih posvojenja tijekom jedne godine, navodi Vlada u svom mišljenju na izvješće pravobraniteljice.




Osim velikog broja djece u ustanovama, pravobraniteljica iznosi i zabrinutost jer postoji razlika u podacima koje je prikupio njezin Ured i onog kojeg im je dostavilo Ministarstvo različiti. Pravobraniteljica je prikupljajući podatke o broju djece u ustanovama, u što nisu uračunata djeca o kojem brinu udomitelji, došla do podatka da je u ustanovama 806 djece, dok im Ministarstvo dostavilo podatak da je u ustanovama 619 djece. Vlada objašnjava da je doista 619 djece bilo u ustanovama koje pružaju uslugu smještaja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dok je još 230 djece na smještaju kod drugih pravnih osoba i vjerskih organizacija što dovodi do brojke od 849 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. I ta se brojka razlikuje od one do koje je došao Ured pravobraniteljice skupljajući podatke. Uz to prema podacima Ministarstva lani je u udomiteljskim obiteljima bilo smješteno 1.841 dijete.


Sporost pravosudnih tijela

Pravobraniteljica ističe da se pritužbe centara za socijalnu skrb najčešće odnose na sporost u postupanju pravosudnih tijela u vezi sa zaštitom djetetovih prava. Navodi slučaj u kojem je Centar istaknuo da je sud prekršio prava djeteta jer se “u sudskim postupcima nije vodio dobrobiti djeteta već je bio sudionik u posrednom zanemarivanju djetetovih prava i ugrožavanju djetetove dobrobiti”. Pritužba se odnosi na slučaj trogodišnjeg djeteta koje je od rođenja u ustanovi, a zbog njegovog vidljivog zaostajanja u socio-emocionalnom razvoju procijenjeno je da ga hitno treba smjestiti u udomiteljsku obitelj ili započeti postupak posvojenja. Prilikom preispitivanja sudske mjere kojom je roditeljima oduzeto pravo na stanovanje s djetetom (nakon godinu dana), sud u prvom stupnju nije pravilno primijenio materijalno pravo, cime je značajno produžio postupak odlučivanja o mjeri za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.


– Dijete se i dalje nalazi u ustanovi, a postupak lišenja roditeljske skrbi traje već dvije i pol godine. Psihološko-psihijatrijsko vještačenje roditelja potvrdilo je mišljenje CZSS-a da roditelji nemaju kapacitet preuzeti samostalnu skrb o djetetu. U navedenom predmetu vidimo i odgovornost CZSS-a koji je, čekajući da se stvore preduvjeti za posvojenje, dopustio da dijete tri i pol godine provede u domu, navodi pravobraniteljica.

Prema izračunu pravobraniteljice u ustanovama je lani bilo zbrinuto 76 djece više nego godinu dana ranije, pa ona ističe da je to znatno povećanje broja djece u ustanovama, u odnosu na prethodna razdoblja, moguće je potaknuto strahom djelatnika sustava socijalne skrbi od ponavljanja tragičnih događaja u kojima su djeca teško ili smrtno stradala u svojim obiteljima, dijelom i zato što sustav nije pravovremeno i stručno donosio odluke i postupao u najboljem interesu djece. Navodi i da je to posljedica manjeg broja udomitelja, ali moguće i procjene da će djeca u ustanovama imati potrebnu terapijsku skrb. Vlada odgovara da iz povećanja broja djece u ustanovama ne treba odmah iščitavati zabrinjavajući trend, te navodi da je broj djece koja se izdvajaju iz obitelji varijabilan i ovisi o nizu čimbenika, o trenutnim okolnostima u obitelji, procjenama stručnih radnika, sudskim postupcima.


– Usporedba i praćenje izdvojene djece tijekom godina može ukazivati generalno na trendove, međutim valja izvršiti stručnu analizu i donijeti zaključke. Sam porast od, kako se navodi 76 djece na posljednji dan u godini uspoređujući 2021. i 2020. godinu, treba stručno sagledati i uzeti u obzir da su djeca izdvojena iz vrlo rizičnih obiteljskih uvjeta, kaže Vlada ali ne napominje što će učiniti ako se doista pokaže da je riječ o novom lošem trendu.


 


U lošim obiteljima


Pravobraniteljica ističe i da opetovano upozorava na to da reakcije socijalne službe i pravosuđa u čijoj je nadležnosti donošenje odluka o daljnjoj sudbini djeteta moraju biti brže i učinkovitije, te da njihovo toleriranje neodgovarajućih postupaka prema djetetu-


– Opetovano davanje šansi roditeljima “da se poprave”, dugotrajnost donošenja sudskih odluka i predugo čekanje na njihovu provedbu, nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu koja se trebaju izdvojiti iz obiteljske sredine – sve se to u konačnici odražava na sigurnost i zaštitu djece, upozorava pravobraniteljica za djecu po tko zna koji put.


No, Vlada se poziva na Obiteljski zakon kojim je propisano da su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporom obitelji. Pozivaju se i na to da je Obiteljskim zakonom propisano da se izdvajanje djeteta iz obitelji određuje samo ako niti jednom blažom mjerom nije moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta.


No, i kad Centri i žele izdvojiti djecu iz obitelji to je ponekad nemoguće provesti, pravobraniteljica kaže da je su zabrinjavajuće situacije u kojima je vidljiva nemoć stručnjaka CZSS-a da, unatoč uočenim rizicima za odrastanje djece u obitelji, provedu potrebne mjere za zaštitu djece. Jedan od takvih slučajeva njezin Ured prati od 2020. godine, kada je Centra radi zaštite djece pokrenuo sudski postupak oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djecom. No, zahtjev je povučen zbog nemogućnosti osiguranja odgovarajućeg smještaja za djecu u ustanovama iz sustava socijalne skrbi.


– Djeca su zbog toga ostala živjeti u obitelji, iako roditelji ne skrbe odgovarajuće o njima, zanemaruju ih, te ne suradnju s institucijama. Obiteljske prilike su se pogoršale, a poteškoće u ponašanju djece značajno progredirale. Iako smo još 2020. godine Ministarstvu preporučili da se žurno pronađe rješenje kako bi djeci bili osigurani primjereni uvjeti za odrastanje, djeca su i dalje u obitelji, a izvješće Ministarstva nismo zaprimili ni nakon upućene požurnice, poražavajući je opis brige države za djecu u samo jednom slučaju u posljednje dvije godine. Uz to naveli su i podatak za troje djece koja su izdvojena iz obitelji, ali su zbog nedostataka kapaciteta smještena u različite ustanove, što je ugrozilo kontakt među braćom i sestrama, ali i otežava kontakt roditeljima s djecom.