Prije desetak i »kusur godina« jedan iznimno prepotentni ministar obznanio nam je u rujnu te godine tužnu vijest: zbog dugotrajne suše Vlada je primorana popustiti prijedlozima HEP-a i povećati nam cijenu električne energije. Svega nekoliko dana nakon ove epohalne gluposti cijelu je Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, a poplave su postale dijelom svakodnevice. Usput je i barel sirove nafte pao na najnižu razinu u tim godinama. Dakle, energenata kao u priči, ali struja je morala ići gore.

Zadnjih dana nas statistika uvjerava da je ukupna stopa inflacije vezana uz robu široke potrošnje između 15 i 30 posto. Teško je dokučiti kako su se po toj istoj statistici neke cijene artikala udvostručile. Valjda zato što su građani slabi u matematici, pa ne kuže da je zamalo dvostruko povećanje cijena povećalo potrošačku košaricu za 80-90 posto.

U ovom »nerazumijevanju zakona statistike« idu nam na ruku povećanja po kojima sada npr. jedan malo kvalitetniji kruh plaćamo po 14 kuna. Ali ne za kilogram, nego za 400 grama težine. Osim horora vezanog uz cijene energenata, kao lančana reakcija javljaju nam se poskupljenja svega i svačega. Sve su ove okolnosti idealne za masovnu grabež, za dizanje cijena i marži i tamo gdje za to ne postoji nikakvo razumno i opravdano poskupljenje.

Ako je kilogram pancete donedavno stajao 100 kuna, a danas ga plaćamo 200 kuna, je li to onda poskupljenje od 100 posto ili se nama samo tako čini? U cijeloj ovoj priči mi kupci ipak možemo biti mirni jer nas štiti toliko udruga za zaštitu prava potrošača, vladinih i nevladinih organizacija za siguran seks vinskih mušica i inih organizacija na platnom spisku države.

Koliko se zla kob inflacije uvukla u sve što plaćamo novcem vidljivo je i iz činjenice da su znatno povećane cijene artikala kojima vrvi Lika. Malo smo se smijali kad je prošle godine jedan lokalni poljoprivrednik u Gospiću prodavao domaće šljive bistrice za 20 kuna po kilogramu. Banane su tada bile po 10 kuna. Svoju je pohlepu opravdavao činjenicom da je lani bilo malo šljiva zbog mraza. Sa i bez mraza, građanima se po tom pitanju crno piše. Posvuda.

Znakovita je jedna situacija koja se nedavno događala na jednoj lokalnoj fešti Lici. Poduzetni privatnik želio je naložiti vatru kako bi na roštilju pekao brojne delicije i nudio ih gostima. Sve je kasnilo jer vatra nikako nije gorjela. Razlog?? Previše vode u suncokretovom ulju! Tek kada je vatru zalio uljem drugog proizvođača, plamen je suknuo i pečenje je počelo. Pragmatični, kakvi jesmo, odnedavno trebamo znati da se i manji požari mogu gasiti biljnim uljem. Po cijenama od 18 kuna za litru takve smjese za gašenje, nikako za ljudsku upotrebu.