Lako bi do većine?

Sve se više priča o ujedinjavanju desne i lijeve oporbe s ciljem rušenja HDZ-a. Pitali smo koliko je stvar doista ozbiljna

Dražen Ciglenečki

Ilustracija M. Prpić, D. Višnjić PIXSELL

Ilustracija M. Prpić, D. Višnjić PIXSELL

Nino javno razglaba o tome što bi bilo kad bi bilo, ali do izbora je još dosta vremena, kazao nam je Grmoja



ZAGREB – I rezultati najsvježije ankete objavljene u petak na HTV-u, vrlo su povoljni za parlamentarnu oporbu. HDZ je, istina, i dalje uvjerljivo najpopularnija stranka (26,4 posto), ali drugoplasirani SDP, trećplasirani Možemo! i četvrti Most zajedno uživaju podršku 39 posto birača, što upućuje da bi te tri opcije nakon idućih parlamentarnih izbora mogle imati većinu u Saboru.


Međutim, posljednjih tjedana, pa i mjeseci, odnosi u tom političkom trokutu jako su loši. SDP i Možemo sve bliskije surađuju i na nacionalnom planu i pokretači su parlamentarne skupine koja se proglasila progresivnom oporbom i okuplja lijeve i centrističke stranke. Spojile su ih slične svjetonazorske vrijednosti, koje ne dijele konzervativniji mostovci, pa između njih često izbijaju žestoki, ideološki nabijeni sukobi. Tako je, primjerice, politička tajnica SDP-a Mirela Ahmetović prije tjedan dana, zato što se Most pridružio HDZ-u u glasovanju protiv prijedloga zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, ocijenila da je »glas za Most, glas za HDZ«. Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, izjavila je da »HDZ, Most i Domovinski pokret žele zabraniti pobačaj«.


Koruptivna hobotnica


Mostovka Marija Selak Raspudić je, pak, progresivnu oporbu, usput ih ismijavajući zbog naziva što su si ga dali, optužila da parazitiraju na slučaju Mirele Čavajda. Nije zato lako zamisliti Vladu koju bi formirali čelnici stranaka koji imaju ovakve stavove jedni o drugima. Ali, brojke su tvrde. U politici se stvari mogu promijeniti u vrlo kratkom roku, nedavno je u Sloveniji pobijedila stranka osnovana mjesec dana prije izbora, ali danas se čini da je Hrvatskoj preduvjet promjene vlasti partnerstvo progresivne opozicije i Mosta.




Do tog je zaključka došao i saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić, koji, inače, nije poznat po koncilijantnosti prema SDP-u i ljevici općenito. I ne samo to, Raspudić zna i kako bi, u višem političkom interesu, oporba trebala nadići međusobne svjetonazorske razlike.


– Potpuno je pogrešno u ovoj situaciji otvarati osjetljive ideološke teme jer smo suočeni s jednom kriminalnom vlašću, koja je presuđena za korupciju i okupirala je institucije. Fokus oporbe trebao bi biti na rušenju ovakve vlasti, a ne da se iskapaju neki ideološki rovovi tamo gdje za tim nema potrebe. O puno stvari možemo se dogovoriti i zato mi je žao što oni sada potenciraju nešto oko čega neće napraviti ništa i de facto idu na ruku ostanku na vlasti HDZ-a. Možda će Most nakon izbora biti pojedinačno najjača opcija, ali uviđamo da je gorući problem Hrvatske koruptivna hobotnica koja zarobljenom drži institucije i nesposobna je obnoviti Zagreb i Banovinu. Tu hobotnicu treba sasjeći i duboko pod zemlju zakopati. U tim smislu smo, ako praksa to bude tražila, spremni za dogovor unutar kojeg nećemo morati žrtvovati svoje osnovne vrijednosti, a ne bismo to ni od partnera tražili, ali postoji nešto što se zove ideološki moratorij, barem dvije godine da zakoni koji se tiču ideoloških tema ostanu gdje jesu, prezentirao je u petak, gostujući na N1 televiziji, Raspudić model prema kojem bi, smatra, Most poslije parlamentarnih izbora mogao funkcionirati u vlasti sa strankama koje trenutačno čine lijevo-liberalnu opoziciju.


Dugo do izbora


Djeluje to kao prilično razrađena ideja, premda nije jasno što bi se s tom potencijalnom Vladom događalo kada bi na polovici njezinog mandata završio ideološki moratorij. Naravno, upitno je mogu li uopće politički raznorodne stranke upravljati državom na način da se klone svega što ima određen ideološki prizvuk. Kako bilo, potpredsjednika Mosta Nikolu Grmoju pitali smo jučer je li Raspudić iznio službenu ponudu te stranke SDP-u i njegovim političkim saveznicima.


– To je jedna od opcija, ali prvo se trebaju održati izbori. Most radi na tome da na izborima dobijemo što više glasova i zastupničkih mandata. Stvaramo na terenu strukturu tamo gdje dosad nismo bili jaki i vjerujem, a takve su i moje informacije, da puno bolje stojimo nego što ankete pokazuju. Nino javno razglaba o tome što bi bilo kad bi bilo, ali do izbora je još dosta vremena, kazao nam je Grmoja.


Podsjetili smo ga da je Most i 2015. u koaliciju s HDZ-om, na temelju koje je nastala Vlada Tihomira Oreškovića, krenuo s premisom da se neće baviti ideologijom. No, bilo je to vrijeme, ističe i sam Grmoja, kada je Most još okupljao političare, načelnike općina, različitog ideološkog profila.


– I sada su u fokusu Mosta problemi korupcije, sređivanje javne uprave, reforme gospodarstva. Ali, u odnosu na tu 2015., mi ćemo na idućim izborima biti znatno ozbiljniji i pripremljeniji. Napravili smo deklaraciju u kojoj smo definirali sve stranačke politike, stajališta prema svim ključnim problemima hrvatskog društva, ali i naše vrijednosne stavove. Dakle, ovaj put nećemo ići na izbore da ne znamo što smo mi, što je Most. No, ponavljam, svjesni smo koji su hrvatski prioriteti i stoga se mogu složiti s Raspudićem, zaključuje Grmoja.


Grbin: I porezna politika je određena svjetonazorom


Predsjednik SDP-a Peđa Grbin zasad je oprezan u komentiranju iznenadne javne ponude Mosta, koju nisu prethodno njima komunicirali.


– Kada čujem ovakav prijedlog, prvo pomislim što su to svjetonazorske teme. Za mene su i porezna politika i puno toga drugog određeni svjetonazorom. Dakle, ovakav koncept ima ozbiljan problem već u startu. Može li se Vlada baviti isključivo korupcijom? To jest za Hrvatsku nužno, ali nije dovoljno. Hrvatskoj su potrebne brojne reforme, javne uprave, ekonomije, a ne znam kako tome pristupiti bez ideologije. Ako dođe formalan prijedlog Mosta, mi ćemo ga svakako razmotriti, ali on bi morao biti bolje objašnjen, rekao nam je Grbin.