Foto: iStock
Ni znanstvenicima još nije jasno zašto pčele izumiru, ali jasan je trend njihovog polaganog nestajanja.
povezane vijesti
Kada rojevi pčela nasele neku okućnicu, mnogi vlasnici se zbog toga uznemire, no to je samo znak da je na tom mjestu okoliš zdrav i pčele nikako ne bi trebalo otjerati.
Zašto?
Pčele su sastavni dio poljoprivrede i proizvodnje hrane općenito. Bez njih ne bi bilo jabuka, bresaka, paprika, krastavaca, ni mnogih drugih vrsta voća i povrća. Divlji rojevi mogu se nastaniti na mjestima na kojima je previše pčela, jer će tada druga matica morati otići i sa sobom povući oko 50 posto radilica.
Kako matica nije baš dobra u letenju, naselit će se na obližnju granu, dok pčele izviđačice traže pogodniji dom. No i tada će ih biti relativno lako preseliti na drugo mjesto, umjesto da ih uništimo. Ako ih i ne premjestimo, premjestit će se same jednom kada pčele izviđačice nađu pogodnije mjesto.
Prvi pčelinjaci dizajnirani su tako da služe proizvodnji meda, dok je njihova uloga oprašivača bila zanemarivana. Danas se čini kao da su ove pčelinje uloge zamijenjene, jer njihov zadatak u oprašivanju puno je značajniji od onog pri proizvodnji meda.
Plantažama voća se prilikom cvatnje voćaka redovito dovoze košnice kako bi pčele odigrale svoju nezamjenjivu ulogu, jer lokalnih oprašivača nema dovoljno.
Ni znanstvenicima još nije jasno zašto pčele izumiru, ali jasan je trend njihovog polaganog nestajanja. Postoji, međutim, lak način kako privući pčele u svoj vrt- tako da u njega posadimo biljke koje su medonosne, a na području Mediterana to i nije neki težak posao.
Jedino na što treba paziti jest da imamo biljke različitog vremena cvatnje, kako bi pčele uvijek imale dovoljno hrane. Evo nekih od tih biljaka: cinije, divlje jabuke, boražina, lavanda, menta, ružmarin…
Ako negdje ugledate divlji pčelinjak kontaktirajte lokalnu pčelarsku udrugu, a kod nas u Rijeci to je udruga »Milutina Barača«, pa će se oni postarati da se pčele mirno presele u ugodniji dom.
