U Mariupolju je zarobljen hrvatski državljanin V. P., koji je služio u ukrajinskoj brigadi marinaca. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova potvrdilo je za Večernji list kako raspolaže saznanjima o zarobljenom hrvatskom državljaninu u Ukrajini.

Poručuju da u suradnji s ukrajinskim vlastima nastavljaju raditi na rješavanju slučaja. Zbog osjetljivosti situacije ne mogu otkrivati detaljnije informacije.

Zarobljen tijekom proboja

Ruska propagandna državna televizija RT objavila je razgovor sa zarobljenim Hrvatom. V. P. je u razgovoru objasnio da je zarobljen tijekom pokušaja proboja iz opkoljenog grada zajedno s još nekoliko suboraca.

“Napuštali smo Mariupolj i hodali smo pješice kilometrima skrivajući se, hodajući samo noću, izbjegavajući svaki mogući kontakt”, ispričao je V. P.

Međutim, plan bijega im je propao kada su naletjeli na artiljerijsku jedinicu, kojoj su se predali. Postrojba marinaca u kojoj je služio V.P. u svojim je redovima imala više stranaca, među kojima i tri britanska državljana.

V.P. je ispričao da se redovima ukrajinske vojske pridružio 2020. godine. Plan mu je bio odslužiti trogodišnji ugovor i dobiti ukrajinsko državljanstvo.

U Ukrajini upoznao ženu

Tada mu se to, kaže, činilo kao dobra ideja, s obzirom na to da je linija fronte u Donbasu bila “stacionarna”. V. P. u razgovoru s ruskim propagandistima kaže da u tom vremenu “skoro” nije ispalio ni metak.

“Želio sam dobiti ukrajinsko državljanstvo jer sam ovdje upoznao ženu u koju sam se zaljubio. Imala je bolesnu majku i nije htjela napustiti Ukrajinu”, tvrdi V. P.

Prethodno je, kaže, služio u Hrvatskoj vojsci pet godina, iako nije imao borbenog iskustva.

“Pet godina sam bio u pješaštvu u hrvatskim oružanim snagama, to je sve. Nisam prije bio uključen ni u kakve sukobe”, rekao je.

Što je sve morao reći

U već uobičajenom stilu RT-a i drugih propagandnih ruskih medija, ratnog zarobljenika natjerali su da priča o Azovu, pa je pred kamerama morao pričati kako je “čuo da rade užasne stvari civilima”.

Jednako tako, morao je inzistirati da više nikada u životu ne bi uzeo oružje u ruke, da se želi vratiti ženi koju je upoznao u Ukrajini, te “razgovarati više o istini kojoj je ovdje svjedočio”.

Kao što su to pred kamerama ruskih propagandista morali raditi i drugi zarobljeni strani državljani u Ukrajini i V.P. je morao reći da je “služenje u ukrajinskoj vojsci bila pogrešna odluka”.

V. P. bi se, kaže, ako bude oslobođen, pridružio nekoj dobrotvornoj organizaciji ili Međunarodnom crvenom križu.

Izmišljena republika i smrtna kazna

V.P. je u zarobljeništvu samoproglašene “Donjecke narodne republike”, koju su pod ruskom paskom osnovali proruski separatisti.

Premda je V. P. kao i neki drugi zarobljeni strani državljani bio pripadnik redovnih ukrajinskih oružanih snaga, ova izmišljena državna tvorevina takvim ljudima ne priznaje status ratnih zarobljenika, nego ih drže “plaćenicima”.

Zarobljenim strancima prijete strogim kaznama, uključujući i smrtnom kaznom.

To je i razlog zašto su svi zarobljeni, u kršenju Ženevske konvencije, prisiljeni snimati ovakve videe, gdje priznaju svoje “pogreške” i pričaju o “ukrajinskim neonacistima”, nadajući se povoljnijem tretmanu i razmjeni zarobljenika.