Nakon godinu i pol dana pregovora socijalnih partnera, Vlade, sindikata i poslodavaca oko izrade potpuno novog Zakona o radu, Vlada je odlučila promijeniti smjer i u ovoj će se godini ići samo na izmjenu postojećeg ZOR-a kako bi se u njega ugradile europske direktive i ono što je Hrvatska obećala u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti i uz što je vezala dobivanje gotovo 800 milijuna eura bespovratnog novca iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.

Jedan je to od težih zadataka koji čekaju novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, a na jučerašnjem briefingu za novinare glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Zorić kazao je da od novog ministra očekuje da što prije započne razgovore oko izrade novog zakona.

Uz napomenu da je ZOR ključni dokument kojim se određuju ne samo odnosi u gospodarstvu, nego i u društvu, Zorić ističe da Hrvatska u izradi novog zakona mora doći do europskog rješenja kako više ne bi bila na začelju europskih gospodarstva i da se konačno mora početi podizati prema sredini.

– Nemamo europska rješenja, a ona se ni sada ne nude, nažalost, kazao je Zorić, čija je udruga na Vladin prijedlog izmjena ZOR-a također poslala brojne primjedbe.

Strani radnici

Te bi izmjene trebale ograničiti zapošljavanje na određeno vrijeme tako što bi jedan poslodavac s istim radnikom mogao potpisati najviše tri ugovora u tri godine, a Zorić ističe da su poslodavci bili u »dezinformacijskom ratu u javnosti« s obzirom na to da se stalno ističe da je Hrvatska rekorder po broju ugovora na određeno, te da je to razlog iseljavanja ljudi.

U HUP-u pak tvrde da su brojke drukčije i da je u Hrvatskoj udio ugovora na određeno vrijeme manji od prosjeka EU-a. Prema njihovim podacima, europski prosjek tih ugovora je 12 posto, a Hrvatska je na 11,8 posto.

Dodaju i da je Hrvatska lani imala oko 80 tisuća dozvola za strane radnike, a da ih se ove godine očekuje sto tisuća i da oni također ulaze u taj postotak.

Napominju i da poslodavci koji to i žele ne mogu potpisati stalne ugovore sa stranim radnicima jer Zakon o strancima omogućava da se dozvola boravka i dozvola za rad može dobiti najviše na godinu dana.

Otežava to, ističu, život i poslodavcima koji nađu dobre radnike, primjerice u graditeljstvu, ali ne mogu s njima potpisati stalne ugovore, odnosno mogu s tim radnicima tri godine zaredom potpisati ugovore na godinu dana, a onda se taj odnos mora prekinuti.

Vlada se, ističu u HUP-u, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti obvezala i na to da će produljiti ostanak radnika u svijetu rada, a u mirovinu se po sili zakona ide sa 65 godina života i barem 15 godina staža, ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, odnosno ako ne dogovore produljenje suradnje.

Izmjenama ZOR-a Vlada je odlučila ukinuti ta ograničenja, pa se radni odnos ne prekida automatski i poslodavci bi radnicima koji inzistiraju na ostanku, a oni ih ne žele zadržati, morali davati poslovno skrivljene otkaze i isplaćivati otpremnine.

Kako uvjeti za mirovinu ostaju isti, u HUP-u razmatraju mogućnost da predlože da se u ZOR-u omogući rad do 66 godine, iako su svjesni da će malo tko u onim sektorima u kojima Hrvatska ima nedostatak radne snage, poput graditeljstva ili ugostiteljstva, poželjeti raditi i nakon što stekne uvjete za mirovinu.

Bio bi to, tumače u HUP-u, na određeni način znak dobre volje da se Vladi pomogne da ispuni obećanje o kojem ovisi dobivanje novca iz europskih fondova.

Rad na daljinu

Vodit će se, po svemu sudeći, rasprave i o radu na daljinu ili radu od kuće. Naime, Vladin prijedlog podrazumijeva da je poslodavac odgovoran i za uvjete rada u slučaju rada na daljinu, pa tako i za, primjerice, ozljede na radu, što je, napominju u HUP-u, nemoguće ako neki radnik poželi raditi izvan prostora poslodavca na udaljenosti od, primjerice, nekoliko stotina kilometara.

Uz to, izmjene ZOR-a morale bi riješiti i pitanje platformskih radnika, koji rade po modelu po kojem funkcionira taksi prijevoz Uber, a u HUP-u kažu da na pregovorima još nisu dobili ni podatke koliko je takvih radnika.

Samo ovih nekoliko primjera sugerira da je pred socijalnim partnerima još puno posla i na dogovoru oko izmjena ZOR-a koji bi mogli potrajati mjesecima, iako Vladu stišću rokovi po kojima mora obećanja iz NPOO-a implementirati do kraja godine.

Dok se to ostvari iza Vlade će biti već dvije i pol godine mandata i malo je vjerojatno da će Vlada godinu dana prije isteka mandata krenuti u izradu novog Zakona o radu koji bi mogao izazvati nezadovoljstvo sindikata, a samim time i birača.